Izvor: SEEbiz.eu, 15.Dec.2016, 10:56 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zašto je rad medicinskih sestara podcijenjen?
ANALIZA - Medicinska sestra iz Australije srela je nakon smjene poznanicu u trgovini. Ona joj je iznenađeno rekla: „Nisam do sada znala da si ti samo medicinska sestra“.
Došla je kući i objavila status na društvenoj mreži koji je ubrzo skupio nevjerojatan broj „lajkova“, do sada više desetaka tisuća. Status je objavila većina internetskih portala (ABC News, Buzz Feed News, Cosmopolitan, u Hrvatskoj Večernji list, RTL i Zoran Šprajc, jedini od javnih osoba podijelio >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << je poveznicu na društvenoj mreži…).
„Pomogla sam donijeti na svijet mnogo beba, od kojih su brojne trebale asistenciju da udahnu svoj prvi dah. Oživljavala sam pacijente i vraćala ih u život. Ali sam i dalje samo medicinska sestra“.
Caitlin Brassington je medicinska sestra s 18 godina iskustva iz Australije. Dok svakodnevno spašava živote i pomaže pacijentima, isto tako je često frustrira kada joj se netko obrati s 'ti si samo medicinska sestra'. Stoga je odlučila očitati lekciju svima koji je na taj način patroniziraju.
"Pomogla sam donijeti na svijet mnogo beba, od kojih su brojne trebale asistenciju da udahnu svoj prvi dah. Ali i dalje sam samo sestra. Držala sam umiruće pacijente za ruke i nastojala im osigurati dostojanstvo dok odlaze s ovog svijeta. Ali sam i dalje samo medicinska sestra. Savjetovala sam ožalošćene roditelje nakon što su izgubili djecu. Ali sam i dalje samo medicinska sestra. Oživljavala sam pacijente i vraćala ih u život. Ali sam i dalje samo medicinska sestra", napisala je u svom Facebook statusu.
"Ja sam oči, uši i ruke liječnika koje liječe vaše bolesti. Ali i dalje sam samo medicinska sestra. Mogu educirati pacijente i medicinsko osoblje. Ali i dalje sam samo medicinska sestra. Ja sam glas pacijenata u zdravstvenom sustavu, koji nije poznat da uvijek stavlja interes pacijenata na prvo mjesto. Ali i dalje sam samo medicinska sestra. Propuštam Božiće, rođendane vlastite djece i njihove školske priredbe kako bih radile i brinula se za vas i vaše najmilije. Ali i dalje sam samo medicinska sestra", nastavila je.
Caitlin upozorava da se u 'njezinim cipelama' nalaze i brojne druge profesije poput učiteljica, ali i uloga majke, koja se često percipira kao nešto 'što se tek tako obavi'.
"Napisala sam ovaj status i za sve one žene koje se svakodnevno diskriminira ili ne cijeni zbog njihovih poslova i životnih uloga", naglasila je.
Caitlin Brassington dobila je podršku kolegica i kolega diljem svijeta, uvidom u problem koji se očituje kroz društveni status medicinskih sestara u zajednici, evidentno je da šira javnost ne razumije djelatnost medicinskih sestara, podcjenjuje njihove kompetencije i ne shvaća opseg školovanja koji je potreban da bi netko postao medicinska sestra.
Kada kažu poznanicima rekla kako su upisale studij sestrinstva, najčešća je reakcija posprdna, jer ne shvaćaju kako je za taj posao odista potreban studij i višegodišnje školovanje, kao i cjeloživotna edukacija jer medicina svakodnevno napreduje.
„Medicinske sestre obrazuju se kako bi pružanje skrbi bilo što učinkovitije, no sustav im ne dopušta primjenu profesionalnog znanja i kompetencija jer ih ne može platiti.
Osim toga, radi smanjenja troškova pribjegava se smanjivanju broja sestara, što je opasno i štetno za sigurnost pacijenata i kvalitetu zdravstvene skrbi“ , rekla je Mirjana Dumančić, bivša predsjednica HUMS-a. Također navodi slijedeće:
"S jedne strane vode se rasprave o povezanosti dovoljnog broja sestara s pozitivnim ishodom zdravstvene skrbi, a s druge strane svakodnevno svjedočimo sve većem opterećenju i nedostatku medicinskih sestra u sustavu koji ne prepoznaje važnost dobrog obrazovanja za učinkovitu i ekonomičnu skrb".
U dugogodišnjem radu u smjenama, dežurstvima, na terenu, u ambulantama, medicinske sestre u Hrvatskoj svakodnevno se susreću sa stereotipnim ponašanjem pojedinaca koji rabe sustav zdravstvene skrbi. Ponašanje je većinom usmjereno negativno, smatra se kako su medicinske sestre odgovorne liječnicima za svoj posao, rade po nalogu liječnika i ne mogu samostalno odlučivati. Nadalje, u kontaktu s pratnjom oboljele osobe imamo situacije kada pratnja od medicinskih sestara traži podrobne informacije o stanju bolesnika koje one nisu kompetentne dati jer je to isključivo posao liječnika.
Susrećemo se i sa smanjenim brojem medicinskih sestara u svim segmentima sestrinske skrbi, ponekad broj liječnika na pojedinim bolničkim odjelima premašuje broj medicinskih sestara koje tamo rade. Svjesni smo kako su medicinske sestre jedini zdravstveni djelatnici koji su uz pacijente 24 sata dnevno. Educirana javnost koja je u manjini, većinom su to ljudi koji su imali priliku biti hospitalizirani ili je netko iz njihove bliže okoline bio hospitaliziran, svjesni su smanjenog broja medicinskih sestara i obima njihovog posla. Obzirom na komentare ispod članka kolegice iz Australije podrška manjeg broja javnosti ipak nam je upućena, no to su većinom i sami kolege i kolegice koji nisu pretjerano zastupljeni u medijima da bi uputili javnost na realan posao medicinske sestre. Većina ljudi koji trebaju zdravstvenu skrb su osobe starije životne dobi koje ne rabe internetske portale i nisu educirani o nekim novostima u sestrinstvu.
Medicinske sestre o svojim problemima mogu razgovarati u međusobnoj komunikaciji, na simpozijima i kongresima, u stručnim časopisima, na društvenim mrežama… no probleme medicinskih sestara šira javnost ne vidi jer nas nema u medijima.
Zašto je tome tako?
Nedovoljna spoznaja medicinskih sestara o kompetencijama kojima mogu izlagati u medijima, nezainteresiranost, strah od kritike, nedovoljna educiranost i nedostatak vremena.
HKMS objavila je kompetencije medicinskih sestara. Također uvela se obvezatna sestrinska dokumentacija u bolnice. Sestrinsku dokumentaciju mogu i kompetentne su tome ispunjavati jedino prvostupnice sestrinstva jer sadržava sve one segmente koje svladavaju tijekom trogodišnjeg studija. To su procjene, dijagnoze i intervencije.
Budući nedostatan broj prvostupnica radi 24 sata na odjelima, taj posao bile su prisiljene preuzeti medicinske sestre općeg smjera. Većina odjela ima dvije do tri prvostupnice koje naprave plan zdravstvene njege, no problem je taj plan po intervencijama sprovesti do pozitivne evaluacije zbog nedostatka specifičnoga znanja temeljem vjerodostojnoga dokumenta, a to je diploma. Samom spoznajom nedostatka educiranih medicinskih sestara dolazimo do srži problema o zastupljenosti medicinskih sestara u javnosti. Krivo posloženo školovanje i kriva percepcija struke doprinjela je smanjenoj zainteresiranosti iskusnih sestara iz kliničkih miljea za daljnje školovanje. Povišenje cijena školarina za izvanredni studij doprinjelo je nemogućnosti napretka. Imamo tisuće izuzetno sposobnih medicinskih sestara općeg smjera koje imaju puno godina kliničkog iskustva i nemaju mogućnosti daljnjeg školovanja. Imamo i jako puno nezainteresiranih za školovanje i negativno usmjerenih ka stjecanju zvanja prvostupništva, neke od njih oglasile su se i u medijima kada se pojavio problem odlaska medicinskih sestara na rad u države EU koje ne prepoznaju naš sustav školovanja, no jako dobro prepoznaju prvostupništvo.
U medijima se tada stvorila negativna slika o sestrinstvu u Hrvatskoj i smatralo se podijeljenim na prvostupnice i medicinske sestre općeg smjera, također su i neke kolegice iz struke izjednačavale javno kompetencije i nastao je raskol u mišljenju. Takve dvostruke kriterije stvorile su medicinske sestre same jer školovanje nam je dano na izbor, nije uvjetovano kao npr. liječnicima koji su ipak jedna složna struka.
Ostaje nam odgovor na pitanje : premda su najbrojnije u zdravstvenom sustavu i prve uz pacijenta, zašto medicinskih sestara nema u medijima po dobrim djelima koja neprestance čine?
„Kao najbrojnija profesija u zdravstvu, zasigurno zaslužuju veću pozornost medija. Čini mi se da su medicinske sestre previše samozatajne, možda se i same nisu dovoljno trudile da javno govore o svom poslu, o dobrim i lošim stranama profesije. S druge strane razlog tomu je i to što nas nema u politici. Kako je danas u Hrvatskoj sve politika, pa zašto i sestrinstvo ne bi tražilo svoj prostor. Ako od ukupnog broja zdravstvenih djelatnika sestre čine više od 50%, to znači da je i naš utjecaj na uspješnost sustava proporcionalan tom postotku. Problem je i u tome što su dosad sve odluke o nama donošene tamo gdje nas nije bilo. To više zasigurno nije slučaj i držim da su danas medicinske sestre stekle razinu profesionalne samostalnosti i svijesti koja će, nadam se, pridonijeti i boljoj zastupljenosti u medijima.“ odgovorila je bivša predsjednica HKMS Dragica Šimunec u Glasu Koncila.
Sadašnja predsjednica HUMS-a mag.sr. Tanja Lupieri u svome je diplomskom radu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu navela slijedeće : „da hrvatski mediji na internetskim portalima dnevnih novina vrlo oskudno i na nezadovoljavajući način prikazuju sestrinstvo, da je visoka razina negativnog senzacionalizma. Preporuka je da stručna društva uspostave i kontinuirano održavaju suradnju s medijima, te potaknu sve kompetentne stručnjake, da u suradnji s medijima kreiraju preporuke za stvaranje pozitivne slike sestrinstva u medijima.“
Također navodi rezultate istraživanja : prema istraživanju je provedenom u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, u rujnu 2012. godine u kojem je sudjelovalo je 86 ispitanika, medicinskih sestara i tehničara došli smo do poražavajućih rezultata koji govore o slici koju medicinske sestre imaju o sebi i o prikazivanju njihove profesije u medijima. Rezultati istraživanja pokazali su da 84% ispitanika smatra da medicinske sestre nisu adekvatno prikazane u medijima, 81% ispitanika je odgovorilo kako smatra da sestrinstvo nije medijski popularizirana profesija, 50% ispitanika je odgovorilo kako smatra da prikaz medicinskih sestara u medijima doprinosi popularizaciji sestrinske profesije u društvu, 86% ispitanika navodi da ih smeta utjecaj predrasuda na prikazivanje medicinskih sestara u medijima, 81% ispitanika navodi kako nije zadovoljno prikazivanjem medicinskih sestara u medijima, 89% ispitanika smatra kako je potrebno utjecati na promjenu stavova javnosti prema zanimanju medicinske sestre, 59% ispitanika odgovara kako ne bi svom djetetu preporučili školovanje za medicinsku sestru (Lupieri, 2012).
Zaključak je kako je slabo stručno ili osobno pojavljivanje medicinskih sestara u medijima učinilo medicinske sestre nevidljivima kao stručnjake u svojoj domeni, a to je samostalna skrb o zdravstvenoj njezi i edukaciji pojedinca i zajednice, što se poprilično negativno odnosi na sestrinstvo kao profesiju.
Literatura :
1. http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=10488#.WCOMA2vEgpY.google_plusone_share
2.Lupieri T. (2014). Prikazivanje sestrinstva na informatičkim portalima u RH
3. http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/u-hrvatskoj-broj-medicinskih-sestara-ispod-standarda-eu---384715.html4.
https://www.facebook.com/caitlin.brassington/posts/10154663456252578:0#5. http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:
http://www.abc.net.au/news/2016-10-11/just-a-nurse-queensland-woman-writes-open-letter/7919422&gws_rd=cr&ei=qY4jWLbtKsG4UvGmjVg6.
https://www.buzzfeed.com/bradesposito/just-a-nurse?utm_term=.jpnx7vPX4&sub=4373023_9769927
