Izvor: Capital.ba, 18.Apr.2015, 11:49 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zaštićen žig banjalučkog sira »Trapist«
BANJALUKA, Zemljoradnička zadruga „Livač“ iz Aleksandrovca kod Laktaša, čiji je jedan od osnivača „karitas“ banjalučke Biskupije, obratila se nadležnim kontrolnim organima u Republici Srpskoj (RS) sa zahtjevom za zaštitu intelektualnog vlasništva, a koji se odnosi na proizvodnju sira „Trapist“. Naime, Zemljoradnička zadruga je kod Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine i kod Međunarodne organizacije za intelektualno vlasništvo u Ženevi zaštitila žig >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << „Trapist sir“, te kao nosilac registrovanog žiga ima isključivo pravo na obilježavanje tog proizvoda i upotrebu ovog žiga u privrednom prometu. Stoga će se proizvod bilo kojeg drugog proizvođača, koji nosi naziv „Trapist sir“ smatrati zloupotrebom prava koja proističu po osnovu zaštite žiga i obmanom potrošača, i biće sankcionisani. Iz Tržišne inspekcije RS su potvrdili da će u redovnim kontrolama kod subjekata koji posluju s hranom posebnu pažnju obratiti na ovu vrstu proizvoda i preduzimati mjere u skladu sa zakonom. Proizvodnja orginalnog sira „Trapista“, po recepturi fratara Samostana trapista „Marija Zvijezda“ u Delibašinom selu u Banjaluci, obnovljena je 2008.godine. Proizvodnja sira odvija se u saradnji sa Zemljoradničkom zadrugom „Livač“. Samostan trapista „Marija Zvijezda“ u Delibašinom selu osnovao je prior Franjo Wendelin Pfanner još 21. juna 1869. godine. Trapisti su ime dobili po čuvenom francuskom samostanu „La Trappe“, a službeno se nazivaju „Cisterciti strožeg obreda“ i slijede pravilo života koje glasi „Moli i radi“. Dolaskom u Banjuluku, redovnici su izgradili čitav niz objekata: manji samostan (1869.), ciglanu i žitni magacin (1870.), mlin na Vrbasu, mljekaru i sušnicu za šljive (1872.), pilanu (1873.), skelu (1874.), crkvu (1875.), pivaru (1873. i 1879.), ledaru (1876.), ciglanu, pogon za proizvodnju ljepila i tutkala i rasadnik (1877.), suknaru (1878. i 1897.), sirotište, bolnicu i krilo samostana (1878.), štampariju (1879.), siraru (1882.), kožaru (1892.), veliko vodno kolo (1893.), novu pivaru (1896.) i malu elektranu (1899.) i uveli električnu rasvjetu (1899.). Između 1885. i 1889. godine proširena je i uređena crkva i izgrađen crkveni toranj. Samostan „Marija Zvijezda“ još uvijek je nacionalizovan. Fena
