Zajam se samo na paru lepi

Izvor: Večernje novosti, 11.Maj.2013, 22:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zajam se samo na paru lepi

ODGOVOR na pitanje ko u Srbiji može da podigne kredit je jednostavan: samo onaj kome, zapravo, i ne treba. Među njima je 18.000 ljudi koji su prijavili porez na godišnji dohodak građana. U prevodu - to su oni koji za godinu dana zarade više od dva miliona dinara. Na ovom spisku je i oko hiljadu onih koji su poreznicima priznali da poseduju imovinu vredniju od 35 miliona dinara. U ovu grupu mogli bismo da uvrstimo i 86.854 zaposlenih, koji imaju mesečnu platu veću od 100.000 dinara. S druge >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << strane, lista onih koji u banke ulaze samo kad moraju da plate račune je mnoog veća. Na minimalcu, od 1,7 miliona zaposlenih, živi nekoliko stotina hiljada ljudi. Tačna cifra nije poznata, a sindikati barataju sa procenama od oko 300.000 radnika. Zvanična statistika pak kaže da gotovo 50.000 zaposlenih ne vidi ni dinar od plate, dok nešto više od 78.000 ljudi preživljava sa manje od 25.000 mesečno. Zvanično, najbrojniji su oni koji žive od prosečne plate. Oko 412.000 zaposlenih mesečno prima između 35.000 i 65.000 dinara. Oni, eventualno, mogu da računaju da na ime rate mesečno banci ostave od 10.000 do 20.000 dinara, već u zavisnosti od plate i to na ime svih kredita. I, naravno, pod uslovom da od ostatka mogu da prežive, što je veliko pitanje, jer su mesečni izdaci za prosečnu potrošačku korpu oko 65.000!CENA ZADUŽIVANJA IAKO svi, od privrede do građana, željno iščekuju pad kamatnih stopa na zajmove, pitanje je kolike one treba da budu da bi krediti mogli lakše da se otplaćuju? Privreda je nelikvidna, a oni koji i imaju uslova da zajme od banke često ne mogu da pruže odgovarajuće garancije. Građani, pak, sa prosečnom platom od 41.600 dinara, više nemaju uslova da otplaćuju ni beskamatne pozajmice, a kamoli dinarske sa kamatama iznad 20 odsto. Trenutno je najniža cena za stambene zajmove, ali je i podstanarima, koji su pre krize lakše ulazili u ove dugove, sada isplativije da za isti stan plaćaju upola nižu kiriju, nego mesečnu ratu. Podaci Kreditnog biroa pokazuju da je zaduženost „po glavi“ stanovnika 791 evro. Mala je uteha što je to među najnižim nivoima zaduženosti u regionu, s obzirom na to da je i zarada „ispod proseka“. Bankama najviše dugujemo po osnovu uzetih kredita: u proseku 710 evra. Na ime dozvoljenih minusa po tekućim računima dug je mnogo manji: 30 evra po stanovniku i još 46 evra za kreditne kartice. Trenutno 32 banke u Srbiji od građana uzimaju rate po osnovu ukupnog duga od oko 590 milijardi dinara. Građani, uprkos svemu, spadaju u najurednije platiše. Čak 70 odsto dužnika, prema podacima Narodne banke Srbije, nosi oznaku najviše A kategorije. Poređenja radi, svega 32,7 odsto firmi spada u ovu kategoriju. Kod stanovništva još 5,5 odsto dužnika svrstano je u kategoriju B, a to su oni koji sa plaćanjem mesečne rate kasne maksimum 60 dana. Onih najlošijih, u D grupi, ima 10 odsto. - Od ukupno 1,31 milion odobrenih kredita građanima, problematično je oko 120.000 - navodi Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije. - Inače, kreditna zaduženost građana se, već nekoliko godina, kreće na nivou od oko 800 evra po stanovniku. Da živimo „na rate“ pokazuje i potrošnja po čekovima građana. Lane smo ispisali ravno 8.555.649 komada čekova i tako utrošili 38,12 milijardi dinara. To prosečno po čeku iznosi 4.456 dinara. Sudeći po rečima trgovaca, pogotovo u megamarketima, značajan deo pazara čine čekovi kojima se kupuje „na odloženo“ od tri do čak sedam meseci. Ovaj trend se nastavlja, jer smo samo za prva tri meseca ispisali više od 2,2 miliona čekova plaćajući robu vrednu 10,06 milijardi dinara. Ako se tako nastavi do kraja godine, ukupan promet ostvaren čekovima biće veći nego lane. - Čekovi su odavno prestali da budu instrument kreditiranja i postali instrument preživljavanja - ocenjuje Dugalić. KOLIKI JE DUG STANOVNIŠTVA UKUPAN DUG 590 MILIJARDI DINARA od toga GOTOVINSKI KREDITI 169 MILIJARDE POTROŠAČKI 29 MILIJARDI STAMBENI 334,8 MILIJARDI POLJOPRIVREDNI 30 MILIJARDI OSTALO 27,2 MILIJARDE

Nastavak na Večernje novosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.