Za i protiv najavljenih mera

Izvor: B92, 14.Maj.2014, 10:46   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Za i protiv najavljenih mera

BORBA PROTIV SIVE EKONOMIJE

DOBRO: Realizacija Ustavom zagarantovane jednakopravnosti na tržištu, sprečavanje diskriminacije prema preduzetnicima koji posluju u legalnoj zoni, puna zaštita prava zaposlenih, veći prihodi budžeta, veća akumulacija i investicije, uvođenje cenovne logike, smanjivanje korupcije koja omogućava ogromno bogaćenje pojedinaca, ali i utaje poreza - PDV-a, poreza na dobit pravnih lica, ali i na prihode građana, izbegavanje plaćanja carine i različitih >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << uverenja i sertifikata.


OTEŽAVAJUĆE: Siva ekonomija i crno tržište su „socijalni program“ Vlade. Zelene i robne pijace su najveći generatori sivog tržišta. Zahvaljujući tom obliku poslovanja lokalne zajednice ubiru ogromne prihode. Pojedinci su napravili paralelni sistem distribucije uvoznih roba, second-hand prodaja u kojima se prodaju nove robe a ulaze bez carine. Godišnji promet od pet milijardi evra korumpira veliki broj službenika. Novac iz sive zone sve usluge i trgovinu uvodi u nelegalnu ravan poslovanja.

SUBVENCIJE

DOBRO: Jedan deo privrednika će razdužiti skuplje kredite jeftinijima. Država će značajno povećati prihode od poreza na potrošnju kao i razduživanju jednog dela poreza i doprinosa. Prihodi od carina biće veći. Poboljšaće se likvidnost jednog broja privrednika.

LOŠE: Od ove mere najveću korist će imati banke koje će plasirati kredite po visokim kamatnim stopama. Na podsticaje se troši 60 miliona evra novaca svih poreskih obveznika, a kredite će dobiti samo mali broj solventnih firmi koje imaju pozitivne bilanse i sredstva obezbeđenja. Krediti su kratkoročni i ne odgovaraju realnom sektoru. Kad prestane finansijska podrška subvencionisanim kreditima, firme će biti u istom problemu ako ne i većem. Stimulisati zaduživanje privrede u uslovima radikalno smanjene tražnje i enormnih troškova poslovanja više se odmaže nego pomaže.

ALTERNATIVNA REŠENJA: Ograničena i strogo kontrolisana primarna emisija koja bi se plasirala u kapitalne investicije, izgradnju hidrocentrala na Ibru i Drini, sistema za navodnjavanje, javni radovi na komasaciji i melioraciji, izgradnja nekoliko fabrika hrane sa višim stepenima prerade. Veliki broj zemalja koje su imale rast BDP-a iznad pet odsto imalo je stopu inflacije između 10 i 15 odsto. Na taj način ostala bi izuzetno profitabilna sredstva, plate bi podstakle potrošnju od koje bi i država i privreda a i građani imali veliku korist. I nema govora o hiperinflaciji ako se primarna masa kontroliše. Domaće investicije može podstaći i javno privatni partnerstvo kao i nacionalne obveznice sa kamatnim stopama koje sada plaćamo za zaduživanje u inostranstvu.

NOVA ZAKONSKA REGULATIVA

DOBRO: Poboljšavanje uslova poslovanja, sprečavanje koruptivnih privatizacija. Hitno doneti Zakon o zanatstvu.

LOŠE: Ne primenjujemo ni postojeće zakone. Veliki deo loših zakona i uredbi treba staviti van snage: Zakon o plaćanju poreza na imovinu pravnih lica, ukidanje poreskog kredita na investicije, Uredbu o plaćanju ekološke takse na bruto težinu opreme i 300 različitih tereta koje privreda plaća.

ZAPOŠLJAVANJE NOVIH RADNIKA

DOBRO: Jedan deo radnika iz sive zone biće preveden u legalne tokove. Investitorima će biti znatno smanjeni troškovi poslovanja i započinjanja novih poslova pa time i otvaranje novih radnih mesta.

LOŠE: Poslodavci zapošljavaju nove radnike kada se povećava obim poslovanja a ne kad im se nude olakšice. Mnogo veći problem privrednicima su visoki porezi i doprinosi na rad za postojeće zaposlene. Siva ekonomija se mogla suzbijati i po postojećim zakonima. Ponovo se stimuliše nelojalna konkurencija. Ispostavlja se da privrednici sami finansiraju nelojalnu konkurenciju. Smanjenje nameta na rad, pa onda borba sa svim nelegalnim oblicima poslovanja. Rešenje je i da od 320.000 preduzetnika svaki peti zaposli po jednog radnika a da na njega ne plaća poreze i doprinose na tri godine. Samo povećanje agregatne tražnje i rast BDP-a znači i nova radna mesta.

Autor je predsednik Komore malih i srednjih preduzeća

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.