Vozovi u Srbiji sve sporiji

Izvor: B92, 10.Okt.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vozovi u Srbiji sve sporiji

Brze pruge Srbije (arhiva)

Beograd -- Dok su u svetu vozovi sve brži, samo u Srbiji voze sve sporije. Građani Srbije danas se voze sporije nego pre 17 godina.

Brzi voz od Beograda do Požege 1990. godine putovao je dva sata i 10 minuta, a danas, 17 godina kasnije, putuje u najboljem slučaju dva sata i 50 minuta. Slična je situacija i na ostalim relacijama, gde je put duži u proseku za tridesetak minuta, ne računajući kašnjenja koja su u proseku od 30 do 60 minuta.
>> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << />
Da su vozovi u Srbiji u 21. veku sporiji nego što su bili i u 19. veku, pokazuje i red vožnje na relaciji Beograd-Niš.

Naime, 1. maja 1884. godine, kada je počeo saobraćaj na toj liniji, voz je od Beograda do Niša putovao pet sati i 35 minuta, pri brzini od 45,5 kilometara na čas.

Godine 2007. tu istu relaciju srpski vozovi prelaze za šest sati i pet minuta, a prosečna brzina je 44,7km na čas.

Koliko je železnica zaostala možda najbolje pokazuje i razlika u prosečnim brzinama vozova u EU, Japanu i u Srbiji. U zemljama EU prosečna brzina vozova je između 200 i 300 kilometara na sat, u Japanu brzina je 300, dok je u Srbiji 44,15 kilometara na sat.

Železnicom rukovodi Milenko Šarančić, poznat po nabavci švedskih polovnih lokomotiva bez tendera. Lider njegove stranke Velimir Ilić često hvali Šarančića da je najbolji direktor koga je železnica ikada imala.

I sam Šarančić u mnogobrojnim intervjuima se ne libi da kaže da je tek tokom njegovog mandata podignut kvalitet prevoznih usluga.

Direktor Direkcije za prevoz JP Železnice Srbije, Dragan Grujić, za B92 kaže da su potrebna ogromna finansijska sredstva kako bi se srpska železnica približila standardima koje propisuje EU.

"Jedan savremeni putnički vagon, klimatizovan i s vakuum toaletima, automatskim vratima, košta bilizu milion evra. Savremeni elektromotorni voz košta između četiri i pet miliona evra", kaže on.

Izvori B92 iz ŽTP-a tvrde da je više od 55 posto svih pruga u mreži izgrađeno još u 19. veku. Ugrađena elektrotehnička oprema je iz 70-ih godina prošlog veka, a za poslednjih 25 godina izvršen je remont samo na 30 odsto magistralnih pruga.

Penzionisani otpravnik vozova Miroslav Đerasimović smatra da je i golim okom vidljivo da država ne ulaže u železnicu i da nije ništa neuobičajeno da se voz krivi u jednu stranu.

"Nekada smo imali i po 50-60 vagona u putničkim kompozicijama i po više desetina vagona u poslovnim kompozicijama, a sada svega nekoliko za putničke, a često samo jedan vagon u putničkoj kompoziciji, što je zabrinjavajuće", kaže Đerasimović.

Za Železnicu Vlada Srbije je iz tekućeg budžeta izdvojila 10 i po milijardi dinara, odnosno nešto više od 125 miliona evra.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.