Izvor: Blic, 17.Mar.2004, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vladin ispit na korupciji

Vladin ispit na korupciji

Premijer Vojislav Koštunica, ministar finansija Mlađan Dinkić, ministar privrede Dragan Maršićanin i generalni sekretar Vlade Dejan Mihajlov obećali su članovima Saveta za borbu protiv korupcije da će obezbediti 20 miliona dinara iz budžeta i sve uslove za njihov rad. Savet će kao prvi korak saradnje razmatrati Nacrt zakona o sukobu interesa u vršenju javnih funkcija.

- Na sastanku je rečeno da Vlada razume da bez ozbiljne borbe >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << protiv korupcije nema šanse da uradi ozbiljne poslove, kao, na primer, da se ukinu sankcije na izvoz šećera. Rekli su da su pratili naš dosadašnji rad, da im je potrebna pomoć Saveta. Postignut je dogovor da Savet dostavi Vladi sve izveštaje koje je do sada uradio sa predlogom mera u borbi protiv korupcije. Obećano je da će već sledeće nedelje zakon o sprečavanju javnog i privatnog interesa biti razmatran u Vladi i da će potom vrlo brzo biti upućen u skupštinsku proceduru, što je bio jedan od osnovnih zahteva Saveta, kaže za 'Blic' Verica Barać, predesnik Saveta za borbu protiv korupcije. Da li je naš put do Evrope duži no pre dve godine?

- Bilo je perioda kada su stvarani uslovi za približavanje EU, ali poslednje godine je proces zastao, sada treba videti da li on može da se pokrene. Da li ste od Vlade zahtevali određeni rok za utvrđivanje i sankcionisanje krivaca za šverc šećera?

- To je dobar primer šanse koju je EU ponudila našoj državi, a koja je prokockana zbog interesa uskog kruga ljudi. Sam direktor Instituta za kriminologiju kaže da nije bilo političke volje da se utvrdi ko je švercovao šećer i kojim kanalima, inače bi to policija utvrdila za dva meseca. Imamo priliku da sada vidimo da li će ta politička volja nedostajati i novoj vladi, da li postoji volja da se donesu zakoni za regulisanje te oblasti.

Protiv korupcije, na konkretnim slučajevima, treba da se bore policija i pravosuđe. Zar to nisu institucije koje su ugušene korupcijom?

- Radeći na izveštajima o problemima izvoza šećera, privatizaciji i stečaju ukazali smo da način na koji su vođeni određeni postupci ukazuju na mogućnost korupcije. Savet, međutim, nije ni policija ni pravosuđe, na njima je sada da sprovedu postupak u kojem će to tačno da utvrde. Da li su potvrđene tvrdnje iznete u vašem izveštaju o 'Sartidu'?

- 'Sartid' je prodat u stečaju i mi smo pitanja koja ukazuju na mogućnost korupcije u ovom postupku stečaja dostavili državnom tužiocu i trgovinskim sudovima. Ministar policije je bio pod uslovnom kaznom zbog obijanja kioska to uopšte više nikoga i ne uznemirava? Zašto?

- To bi bilo pitanje moralnog stava. To je pitanje stava kako birati ljude za tako odgovorne funkcije. Savet tu ima mnogo više primedaba na sadašnjeg ministra pravde Zorana Stojkovića koji je kao sudija sredinom osamdesetih zabranjivao knjige, koji je sudio šestorici intelektualaca zbog drugačijeg mišljenja i osudio trojicu od njih na zatvorske kazne. Od tada je prošlo puno vremena, ali za tog čoveka ostaje pitanje kakav je danas njegov moralni stav prema tome što su ljudi išli u zatvor zbog drugačijeg mišljenja, prema tome što je ono što treba da radi kao ministar pravde u potpunoj suprotnosti sa stvarima koje je radio kao sudija, čime nanosi štetu čitavoj Vladi. Do sada od njega nismo čuli da se kaje, naprotiv, tvrdi da je suđenje bilo sasvim regularno, što samo potvrđuje sumnje stručne javnosti u njega. Zar ne vidi da svojim učešćem u Vladi pogoršava mogućnost da ona bolje radi. Vlada mora da rešava objektivno teške i krupne probleme i onda je otvoreno pitanje da li to može da radi sa ministrima koji već nemaju potreban ugled koji ministar mora da ima. Plaši li vas Velja Ilić, ministar za kapitalne investicije, čovek koji je uzvraćao na pitanja novinara psovkama i šutiranjem pred kamerama?

- Ja se plašim kakvi će biti njegovi rezultati u Vladi, s obzirom na to da znam kakvi su mu bili rezultati kao predsednika opštine u Čačku. Sve njegove priče o rezultatima u Čačku apsolutno nisu istinite. Lokalna vlast je zadužena za rešavanje komunalnih problema, a najkrupniji problemi su i sada nerešeni. Čačak nema deponiju, nema uređaj za prečišćavanje otpadnih voda, već se one direktno izlivaju u Moravu. Prošlo je toliko godina, potrošen je veliki novac od samodoprinosa i donacija, a Čačak i dalje ima iste probleme kakve je imao 1996. godine, kada je Ilić došao na vlast. Koji su ključni problemi s kojima je država danas suočena?

- Ključna stvar u Srbiji je da ljudi koji su opljačkali državu, tajkuni, oni koji su se fantastično obogatili u inflaciji, ratovima, sankcijama, u propasti države, svoju finansijsku moć koriste sada da se Srbija ne uspostavi kao država. Nas, uopšte, čekaju teške stvari. Sve dok smatramo da leševi rasuti po Srbiji nisu ničija odgovornost, sve dok se ne suočimo sa svim što je bilo, bićemo žrtve, taoci tuđih zločina i pljački. Tanja Nikolić Đaković

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.