Izvor: SEEbiz.eu, 06.Mar.2017, 10:40 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Veliki utjecaj njemačke ekonomije na Hrvatsku
ANALIZA - Njemačka je ekonomski najsnažnija članica Europske unije. Njezinih 82,2 milijuna stanovnika čine oko 16% stanovništva i stvaraju oko 20,6% ukupnog BDP-a Europske unije.
Uslijed toga, kretanja u Njemačkoj bitno određuju kretanja na razini EU i u pravilu su prisutni konvergentni trendovi u kretanju njemačkog i EU gospodarstva. Njemačka je ujedno i najveći izvoznik među članicama EU čiji izvoz čini gotovo 25% ukupne vrijednosti izvoza svih članica. Međutim, >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << taj se udio dodatno povećava na gotovo 29% kada se promatra vrijednost Extra-EU izvoza, odnosno vrijednost izvoza izvan EU granica. Extra-EU izvoz općenito je dosta koncentriran, stoga četiri ekonomski najjače članice ostvaruju oko 60% toga izvoza. Zbog snažnoga gospodarstva i visoke vrijednosti izvoza, Njemačka je istodobno i među najvećim uvoznicima u EU. Njen uvoz čini oko 20% ukupnog uvoza svih članica EU, dok je udio Extra-EU tek neznatno ili oko jedan postotni bod manji.
Kretanje BDP-a u Njemačkoj posljednjih godina snažno je povezano s učincima globalne krize. Nakon znatnog pada u 2009. godini, usljedile su dvije godine dinamičnog rasta potaknutog niskom bazom, a nakon toga slijedi razdoblje stabilnog oporavka i laganog dinamiziranja stopa rasta. Za razliku od Hrvatske, ali i većeg broja drugih članica (poput Grčke, Španjolske, Slovenije), u Njemačkoj su izravne posljedice globalne krize bile kratkotrajne, tako da je realna vrijednost BDP-a već u 2011. premašila pretkriznu razinu. Kriza je ipak djelovala i na Njemačku, u znatnoj mjeri i neizravno, putem utjecaja na potražnju u vanjskotrgovinskim partnerima, pa je njezin rast donekle usporen. Međutim, realna vrijednost njemačkog BDP-a u prošloj je godini bila približno 8,3% veća nego u 2008. godini, dok je u usporedivom razdoblju 2000. – 2008. rast iznosio umjereno većih 11,4%. Drugim riječima, može se zaključiti da uz učinak stalnog rasta baze, nije došlo do znatnijeg usporavanja rasta njemačkoga gospodarstva.
U prošloj je godini u Njemačkoj nastavljen stabilan, ali umjeren rast od 1,9%, donekle usporen u drugom u odnosu na prvo polugodište. Na takvo usporavanje utjecao je izraženiji rast uvoza od izvoza, što je dovelo do negativnog utjecaja vanjske bilance na rast BDP-a. Međutim, kalendarski i sezonski prilagođeni podatci pokazuju da je to usporavanje ipak bilo znatno manje izraženo nego kod izvornih podataka. Rast BDP-a u prošloj je godini obilježen znatno većim utjecajem rasta domaće potražnje nego u proteklim godinama. To se posebno odnosi na kretanje osobne i državne potrošnje, dok je rast investicija donekle zaostajao. Osobnu je potrošnju najviše poticao rast zaposlenosti i plaća, a rast državne potrošnje u velikoj je mjeri bio povezan s visokim troškovima prihvata izbjeglica.
Izvoz roba i usluga pojedinačno je i nadalje bio kategorija potražnje s najvećim utjecajem na rast BDP-a, ali je njegov utjecaj na rast BDP-a u odnosu na utjecaj domaće potražnje znatno smanjen. Kao posljedica rasta domaće potražnje i nastavka rasta izvoza, nastavljen je i rast uvoza roba i usluga. Premda je vrijednost uvoza realno povećana osjetno manje nego u prethodne dvije godine, rast uvoza bio je veći nego kod izvoza, tako da je bilanca razmjene roba i usluga s inozemstvom i na razini cijele godine imala negativan utjecaj na kretanje BDP-a.Prema očekivanjima Europske komisije njemačko bi gospodarstvo u ovoj godini trebalo blago usporiti rast na 1,6%, a u idućoj ponovo rasti nešto dinamičnije, stopom od 1,8%.
Europska komisija ovakva očekivanja temelji na visokoj zaposlenosti i snažnoj potrošnji, nastavku povoljnih uvjeta financiranja, znatnom oporavku građevinske aktivnosti i nastavku visoke razine državne potrošnje i nadalje povezane s troškovima prihvata izbjeglica. Najveću prijetnju istodobno vidi u potencijalnim trgovinskim preprekama najvećih vanjskotrgovinskih partnera, pri čemu se bez navođenja ponajprije misli na SAD. Pod blagim negativnim utjecajem oporavka cijene sirove nafte i ostalih energenata, domaća bi potražnja trebala rasti, što bi trebalo dovesti do povećanog uvoza. Njegov rast u strukturi BDP-a bi, prema procjenama EK, s 3,4% u 2016. trebao ubrzati na 4,1% u ovoj i 4,3% u idućoj godini.
Ekonomski odnosi Hrvatske i Njemačke
Sve je to bitno za Hrvatsku zbog snažnog utjecaja izvoza roba i usluga na kretanje BDP-a. Naime, premda je udio robnog izvoza u BDP-u, koji je u 2015. godini iznosio 26,2%, relativno nizak u usporedbi s drugim članicama EU, pa i s prosječnim udjelom svih članica, s izvozom usluga ima značajan udio u BDP-u od više od 50%. Zbog takvog udjela i dinamičnoga kretanja, ukupan izvoz roba i usluga imao je najveći utjecaj na ostvareni rast gospodarstva u protekle dvije godine. Tako se uspostavlja veza između rasta u najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske i rasta u Hrvatskoj, a među njima Njemačka zauzima jedno od najvažnijih mjesta. Njemačka je jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, točnije, jedno od pet najvećih izvoznih tržišta za hrvatske proizvode i najvažnije tržište za izvoz usluga. Pritom u robnom izvozu najčešće zauzima treće ili četvrto mjesto, a u izvozu je usluga godinama na prvomu mjestu s vrijednošću izvoza približno dvaput većom od drugoplasirane Italije i s udjelom od približno 20% ukupno izvezenih usluga.
Najveći dio prihoda od izvoza usluga čine prihodi od turizma, a gosti iz Njemačke dug niz godina imaju daleko najveći udio u strukturi dolazaka i noćenja turista. Prema podatcima međunarodnih agencija, Hrvatska je u 2015. bila peta inozemna destinacija njemačkih turista, nakon Španjolske, Italije, Turske i Austrije.Premda na vrijednost izvoza utječe niz čimbenika, a kada se promatra izvoz Hrvatske prema članicama EU u posljednjih desetak godina to je ponajprije pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, donekle je primjetna povezanost kretanja njemačkoga gospodarstva i izvoza Hrvatske u tu zemlju. Kada je njemačko gospodarstvo bilježilo pad, smanjivala se i vrijednost izvoza, a više stope rasta njemačkog BDP-a dovodile su i do viših stopa rasta izvoza. Isto semože zaključiti i za dolazak turista iz Njemačke, osim što je taj segment nešto sporije reagirao na posljedice krize.
Što se robne razmjene tiče, Hrvatska u Njemačku izvozi niz proizvoda, i kapitalnih i onih za široku potrošnju. Najveći dio izvoza već nekoliko godina čine kožne navlake za auto i ostala sjedala, neelektronički termostati s električnim uređajem za uključivanje te žice i kabeli koji su u 2015. godini zajedno činili oko 13% izvoza. Zbog takve strukture za Hrvatsku je bitan i rast domaće potražnje u Njemačkoj i rast njena izvoza, posebice kada jeautomobilska industrija u pitanju.
Poznate su činjenice o povezanosti rasta gospodarstva i rasta ukupne potražnje, a također je poznato da rast potražnje obično dovodi do rasta vrijednosti uvoza roba i usluga. Stoga od rasta velikih svjetskih gospodarstva profitiraju i manja, izvozno orijentirana gospodarstva, čiji BDP znatno ovisi o mogućnosti povećanja izvoza. Tako je i rast ili pad BDP-a u Hrvatskoj nemoguće promatrati izvan konteksta kretanja u najvećim vanjskotrgovinskim partnerima među kojima najznačajnije mjesto zauzima Njemačka. Izvoz roba i usluga u Hrvatskoj čini oko trećine ukupne potražnje (domaće i inozemne) te znatno određuje kretanje BDP-a i stanje gospodarstva. Pritom je izvoz roba i usluga u Njemačku u 2015. godini činio oko 11% ukupnoga robnog izvoza te oko 21% ukupnog izvoza usluga. Takvim se udjelima dolazi do zaključka da izvoz roba i usluga u Njemačku, uz trend rasta u proteklim godinama, čini oko 5,5% ukupne potražnje ili oko 16% ukupne inozemne potražnje za robama i uslugama iz Hrvatske.
Za jedan posto rasta hrvatskog BDP-a robni izvoz u Njemačku morao bi se povećati za približno 55%, dok bi se izvoz usluga, ponajviše turističkih, morao povećati za 27%. Izvoz roba i usluga u Njemačku uz trend rasta u proteklim godinama čini oko 5,5% ukupne potražnje ili oko 16% ukupne inozemne potražnje za robama i uslugama iz Hrvatske. Kada bi se robni izvoz iz Hrvatske u Njemačku povećao za 50%, njegov udio u ukupnom njemačkom uvozu bi i dalje bio ispod 0,2% što je s aspekta njemačkog gospodarstva zanemariva vrijednost.
.jpg)
