Izvor: Politika, 18.Maj.2013, 16:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Velike regionalne razlike u platama
Prosečna neto zarada u martu isplaćena u duvanskoj industriji – 100.745, a u kinematografskoj, televizijskoj i muzičkoj produkciji – 19.541 dinar
Prosečna zarada bez poreza i doprinosa isplaćena u martu u Srbiji iznosila je 41.689 dinara i za 3,9 odsto, i nominalno i realno, bila je niža nego prethodnog meseca. Prema podacima Zavoda za statistiku, prosečna neto zarada isplaćena u prva tri ovogodišnja meseca, u odnosu na isti period 2012. godine, bila je nominalno veća
>> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << />
šest, a realno manja 5,4 odsto.
Analitičari Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) ukazuju na dalje opadanje kupovne moći stanovništva. Malo je investicija, reforme javnog sektora nikako da počnu, a one bi trebalo da povuku nova ulaganja i obezbede veću zaposlenost i oživljavanja životnog standarda.
Posmatrano po delatnostima, najviša prosečna neto zarada u martu isplaćena je u duvanskoj industriji – 100.745 dinara, u preradi nafte – 93.834 dinara, finansijskim uslugama, osim osiguranja i penzionih fondova – 84.207 dinara, eksploataciji sirove nafte i gasa – 81.575 dinara i vazdušnom saobraćaju – 81.130 dinara.
Najniže prosečne neto plate u martu su isplaćene u kinematografskoj, televizijskoj i muzičkoj produkciji – 19.541, preradi drveta i proizvoda od drveta, osim nameštaja – 19.935, proizvodnji kože i predmeta od kože – 21.264 dinara, proizvodnji saobraćajnih sredstava, osim motornih vozila i prikolica – 21.384 dinara, iznajmljivanju i lizingu – 21.528 dinara.
Kako će neko u Srbiji živeti zavisi od toga da li je zaposlen u nekoj državnoj službi, javnom preduzeću ili kod privatnika, ali i od toga gde živi, primećuje Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja. Prosečne plate na severu Srbije 1,3 puta su veće nego na jugu zemlje.
Plate zaposlenih u državnim službama su oko 30 odsto veće od zarada onih koji rade kod privatnika – podseća Đogović. – Zaposleni u javnom sektoru su privilegovani i zaštićeni. Niko im ne preti otpuštanjem, kad nema para za njihove plate – država se zaduži na račun svih nas i budućih generacija. Privatni sektor je u nekoj vrsti vazalnog odnosa prema javnom sektoru, jer ne deli njihovu sudbinu.
Bežanje od neizbežnih reformi javnog sektora svi skupo plaćamo – sve većom zaduženošću države, inflacijom koja obezvređuje naše zarade, padom standarda i neizvesnošću za budućnost, koja sve nepodnošljivije pritiska – kaže Đogović.
– Izgleda da je ovoj vladi jasno da po starom neće moći, jer ima nagoveštaja da će se s nekim reformama javnih službi i javnih preduzeća ipak početi – smatra Đogović. – Država se obavezala da će svoje obaveze plaćati u roku do 45 dana, izgleda da će doći do restrukturiranja „Srbijagasa”, „Železnica Srbije” i EPS-a. Ako ih ova vlada počne, potvrdiće se kao državnička. Bez tih promena nema nam spasa od siromaštva. Ako se i dalje budu odlagale dodatno će se ugroziti opstanak naroda i države.
Na severu zemlje prosek neto zarada u martu bio je 46.372 dinara, odnosno za 3,2 odsto nominalno i realno manje nego u februaru. Na jugu je prosečna plata bila 35.526 dinara ili za 5,1 odsto i realno i nominalno manje u odnosu na stanje od pre mesec dana.
Najviše zarade su evidentirane u beogradskom regionu – 51.396 dinara. Najniže u Šumadiji i zapadnoj Srbiji – 35.341 dinar. To znači da je taj odnos 1,45 u korist Beograda.
U regionu južne i istočne Srbije prosečne zarade su 35.753 dinara. Neznatno su veće nego u Šumadiji i zapadnoj Srbiji, što ukazuje na izrazitu neravnomernost u privrednom razvoju zemlje, kažu u IZIT-u.
Posle ekonomista, sociologa i političari uviđaju da Srbija ima ogromne i rastuće regionalne razlike. Jaz između sve bogatijih i sve siromašnijih regiona uzročnik je dramatičnih posledica – velika prostranstva ostaju bez ljudi.
---------------------------------------------------------
Stopa zaposlenosti u Srbiji 37,4 odsto
Prema rezultatima popisa 2011. godine, stopa zaposlenosti u Srbiji iznosi 37,4 odsto i viša je kod muškaraca (44,9 odsto), nego kod žena (30,5), objavio je juče Republički zavod za statistiku. Najviša je u Beogradskom regionu 41,6 odsto, a najniža u Regionu južne i istočne Srbije 34 odsto.
Stopa nezaposlenosti u Srbiji iznosi 22,4 odsto. Posmatrano po polu, stopa nezaposlenosti muškaraca je 21,6 odsto , a žena 23,6. Najniža stopa nezaposlenosti zabeležena je u Beogradskom regionu 17,9, a najviša u Regionu južne i istočne Srbije 27,3 odsto.
Stopa neaktivnosti predstavlja udeo u ukupnom stanovništvu starom 15 i više godina i iznosi 51,8 odsto. Pri tome je stopa neaktivnosti niža kod muškaraca (42,8 odsto) nego kod žena (60,1). Tanjug
A. Mikavica
objavljeno: 18.05.2013.












