Izvor: SEEbiz.eu, 07.Maj.2019, 09:03 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Vanjski dug smanjen za 1,5 posto, na 39,6 mlrd eura
ANALIZA - Pri tome je uz blagi rast u odnosu na kraj 2018. (za 800 mil. eura ili 2,1%) na godišnjoj razni (u odnosu na siječanj 2018.) bruto inozemni dug bio je niži za 584,7 mil. eura (1,5%).
Dinamika godišnjeg pada inozemnog duga traje još od prosinca 2015. Padu bruto inozemnog duga na godišnjoj razini doprinijele su sve kategorije izuzev središnje banke i drugih monetarnih financijskih institucija (banaka) gdje je zabilježen rast za 20,4% odnosno 7,6%.
Povećanje >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << iznosa bruto inozemnog duga na kraju siječnja u odnosu na mjesec ranije najvećim je dijelom posljedica rasta vanjskog duga središnje banke koji se dosegnuo 2,6 mlrd. eura (%2B57,7%), a rezultat je kratkoročnog zaduživanja središnje banke po osnovi kredita.
Promatrano u odnosu na kraj siječnja 2018. bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem siječnja se spustio na 13,1 mlrd. eura (-2,6% godišnje) nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini datira od siječnja 2016. godine. Pri tome su navedena kretanja posljedica prvenstveno smanjenja dugoročnog duga koji u strukturi čini oko 95%, a na godišnjoj razini je niži za 2,2%.
Bruto inozemni dug opće države sa udjelom od 34,6% u ukupnom vanjskom dugu krajem siječnja iznosio je 13,7 mlrd. eura zabilježivši pad od 3%. Pri tome su negativne godišnje stope rasta zabilježene treći mjesec za redom. Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je kod središnje banke (442,5 mil. eura ili 20,4%) i drugih monetarnih financijskih institucija. Druge monetarne financijske institucije (banke) bilježe pozitivnu godišnju stopu rasta drugi mjesec za redom potvrđujući prestanak razduživanja financijskog sektora tj. domaćih banaka. U promatranom segmentu bruto inozemni dug je krajem prošlogodišnjeg prosinca iznosio 4,2 mlrd. eura (7,6% više u odnosu na siječanj 2018.). Prestanak razduživanja bankarskog sektora rezultat je i ponovo rastuće potražnje za kreditima (posebice gotovinskih nenamjenskih kredita).
Podržan gospodarskim kretanjima i daljnjim razduživanjem svih ključnih sektora (iako sporijom dinamikom) nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u očekujemo i u ovoj godini. Pri tome daljnje smanjenje duga u sektoru poduzeća očekujemo kao rezultat iščezavanja razlike u trošku financiranja na domaćem i inozemnom financijskom tržištu. Nastavak ekspanzivne monetarne politike koju provodi Europska središnja banka zadržavat će troškove inozemnog zaduživanja na niskim razinama. U istom smjeru trebali bi se kretati troškovi zaduživanja u SAD-a gdje je FED najvjerojatnije završava s dinamikom podizanja kamatnih stopa u ovom ciklusu. U prilog poboljšanju uvjeta financiranja svakako ide i nedavna ocjena kreditnog rejtinga kojom je Hrvatskoj vraćen investicijski rejting. S druge strane, u slučaju nastavka skromnog napretka Hrvatske u provođenju strukturnih reformi to će sigurno dovesti do rasta percepcije rizika te posljedično i premije rizika same zemlje.
