Izvor: SEEbiz.eu, 28.Nov.2016, 11:46 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Uzlet bakra, pad zlata
Globalna financijska tržišta nastavljaju s prilagodbom očekivanja i oporavkom cijena imovina nakon izbora u SAD-u. Naime, vrijednost dolara, cijene dionica kao i prinosi na obveznice rasli su radi uvjerenja da će ta moćna svjetska sila svoj gospodarski rast zasnivati na povećanju fiskalne potrošnje umjesto novog ciklusa kvantitativnog popuštanja njihove središnje banke i politika štednje.
A jači dolar ima negativni utjecaj na robna tržišta, podsjeća Ole Hansen, rukovoditelj >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << sektora za 'commodities' u Saxo banci, i napominje da su očekivanja o povećanim ulaganjima u infrastrukturu, i to ne samo u Kini, te očekivani dogovor članica OPEC-a o cijeni nafte, ipak dali određenu podršku industrijskim metalima i sektoru energenata.
- Plemeniti metali su bili najveći gubitnici prošlog tjedna s obzirom da je rast u dolaru, dionicama i obveznicama smanjio apetit ulagača za zlatom i srebrom kao alternativnim ulaganjima. Imovina u ETF-ovima zabilježila je najveće četverotjedno smanjenje i to od srpnja 2013., a cijena zlata dosegla je takve razine da je već upitan oporavak i rast u sljedećih godinu dana – pojašnjava Hansen.
Industrijski metali, a najviše bakar, snažno su se oporavili tijekom studenog. Upravo je taj metal dosegao razliku od 30 posto u odnosu na zlato tijekom prošlog mjeseca, ponajprije zbog očekivane snažne potrošnje u Kini, ali i one iz SAD-a, s obzirom na postizborne Trumpove najave.
Sirova nafta samo što nije pred 'D-danom', odnosno pred vratima je 30. studeni i sastanak OPEC-a kako bi se detaljno dogovorili o očekivanom rezanju ili smanjenju proizvodnje. Trgovanje sirovom nafte priprema se za taj susret još od kraja rujna, kada je kartel obećao dovesti proizvodnju sirove nafte na 32,5 ili 33 milijuna barela dnevno.
- OPEC će srezati proizvodnju, vjerujem u to, ali za koliko i tko će biti taj koji smanjuje i dalje je potpuno nejasno. Tek se treba postići dogovor s Iranom koji bi i on onda mogao donijeti smanjenje za oko 1,5 milijuna barela dnevno – uvjeren je O. Hansen i dodaje da bi usuglašavanje stavova vjerojatno dovelo do rasta cijene nafte iznad 50 dolara za barel, dok bi je mlaki dogovor spustio na ispod 45 dolara za barel.
Tržište će stoga biti u stanju mirovanja i pripravnosti sve do rezultata sastanka.
Čak ni dogovor u ovom trenutku ne bi značajno oporavio cijenu sirove nafte jer je, povijesno gledajući, OPEC teško ispunjavao obećanja o smanjenju proizvodnje. Tržište će stoga, nakon vjerojatnog početnog rasta cijene, ponovno ući u status 'wait and see', promatrajući kako će članice tog saveza implementirati dogovoreno. U slučaju da Rusija i neke druge države izvan OPEC-a pristanu na rezanje proizvodnje za dodatnih pola milijuna barela dnevno, očekivanja s cijenom nafte mogla bi ipak narasti, odnosno 50 dolara za barel postala bi nova donja granica na putu do ponovnog balansa na svjetskom tržištu trgovanja 'crnim zlatom'.
