Uspon novog modela poljoprivrede

Izvor: S media, 28.Avg.2009, 10:35   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Uspon novog modela poljoprivrede

U poslednje vreme u Sjedinjenim Američkim Državama funcioniše novi model poljoprivrede podeljenog rizika, odnosno solidarne poljoprivrede, koju podržava lokalna zajednica.

Kada je završio pakovanje kukuruza, paradajza i borovnica na farmi Prolećna ulica Tandžerinijevih u Masačusetsu, softverski inženjer Aleks Lian ističe da su njegovi stavovi o hrani i navike u kupovini potpuno promenjene.

"Kao gradski čovek, nikada ranije nisam bio u takvoj vezi sa sezonom >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << i jeo hranu koja samo što je ubrana", objasnio je Rojtersu ovaj 32-godišnjak.

Farma Prolećna ulica Tandžerinijevih je samo jedna od malih američkih farmi koja posluje po ovom modelu.

Kako funkcioniše ovaj novi model koji je u Ameriku došao 1985. godine iz Nemačke i Japana, gde se pojavio tokom 60-ih?

Poljoprivredni proizvodjači nude gradjanima "akcije" po odredjenoj ceni, a oni zauzvrat dobijaju gajbicu ili korpu svežeg voća i povrća svake nedelje tokom sezone.

Prednost ovakvog modela za poljoprivrednog proizvodjača je da dobija novac početkom sezone koji potom može da uloži na najbolji način, dok potrošači dobijaju potpuno sveže namirnice, a i jedni i drugi imaju zajedničcki rizik ukoliko rod ne uspe.

Na farmi od 30 hektara 230 "akcionara" uzima deo roda od početka juna do kraja sezone.

Laura Tandžerini se bavi poljoprivrednom proizvodnjom više od 20 godina, ali tokom poslednje dve godine ona je prešla na model podeljenog poljoprivrednog rizika i ističe da se njen biznis dramatično promenio.

Ona više ne mora da pozajmljuje novac da bi kupila seme ili platila troškove sadnje, a i njen sin, inače student, počeo je da pokazuje interesovanje za poljoprivrednu proizvodnju.

Američko ministarstvo poljoprivrede je objavilo podatke da je tokom 2007. godine 12.459 farmi prodavalo svoje proizvode preko novog modela poljoprivrede.

"Akcionari" ističu da su veoma zadovoljni kvalitetom namirnica koje dobijaju, navodeći da ih uzimaju na farmi ili dobijaju kod kuće istoga dana kada su ubrane.

"Mnogo su svežije nego što ih nude u prodavnicama", kaže Sara Ervin (28), unutrašnji dekorater koja živi u Milvokiju.

Ono što je veoma značajno za proizvodjače jeste da i oni i "akcionari" dele podjednako rizik od lošeg roda.

"Svako ko je bilo kada posadio neko povrće zna da ponekad možete sve da izgubite", izjavila je Suzan Spirs, koja ima "akcije" u farmi Prolećna ulica Tandžerinijevih.

"Ako ove godine imamo loš rod paradajza, neće se dogoditi da ćemo izgubiti 5.000 ili 10.000 dolara, već će svako od nas dobiti manje paradajza", objašnjava Ben Doerti, suvlasnik farme Otvorene ruke u Minesoti.

Nastavak na S media...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.