Upumpavanje evra još ne daje rezultate

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 29.Mar.2015, 17:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Upumpavanje" evra još ne daje rezultate

Obim zajmova odobrenih privatnom sektoru u evrozoni, pokazatelj ekonomskog zdravlja, smanjen je u februaru na godišnjem nivou, ali se uskoro očekuje oporavak kreditiranja, smatraju u Evropskoj centralnoj banci.

Predsednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi pohvalio je ovog meseca kompanije zbog povećanja interesovanja za kredite, nakon što je ECB komercijalnim bankama ponudila jeftine zajmove radi kreditiranja privrede, prenosi Rojters.

"Realan obim kreditiranja >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << zapravo nije proširen, radi se tek o većem broju zajmova za ista preduzeća", navodi Kamilo Pereira, predsednik najvećeg španskog centra za baštovanstvo Fronda, koji sarađuje sa većim brojem banaka.

Obim zajmova odobrenih privatnim kompanijama i domaćinstvima u evrozoni je u februaru pao 0,1 odsto u odnosu na isti mesec lane, nakon januarskog pada od 0,2 odsto, navodi ECB.

Dugotrajna i duboka finansijska kriza u 19-članoj evropskoj monetarnoj uniji umanjila je kreditiranje i time ukočila ekonomsku aktivnost.

Nespremnost banaka da pozajmljuju novac preduzećima i oklevanje kompanija da zatraže nove zajmove među ključnim su razlozima za ekonomsku stagnaciju u evrozoni i kada bi ta prepreka bila uklonjena, privredni oporavak bi se zahuktao, smatraju analitičari.

ECB "baca" novac na problem, nudi bankama stotine milijardi evra jeftinih zajmova i drži kamatne stope na rekordnim minimumima, da bi banke povećale kreditiranje kompanija, navodi Rojters.

Odobravanje novih zajmova, međutim, podrazumeva odvajanje većeg kapitala za pokrivanje rizika od nenaplativih kredita, što je problem za neke banke u evrozoni, kojima su evropski bankarski regualtori već pooštrili propise koji se tiču obaveznog nivoa kapitala i kvaliteta kapitala.

Za razliku od SAD, koje su brzo ugasile problematične banke i dokapitalizovale one zdrave nakon finansijske krize, Evropa, gde su brojne manje banke povezane političkim vezama, nije uspela da odreaguje na pravi način.

Međunarodni monetarni fond procenjuje da gotovo tri četvrtine od 3.600 banaka u evrozoni treba da prođe kroz restrukturu da bi bile u stanju da odgovore na tražnju kredita kada se privreda monetarne unije u potpunosti oporavi.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.