Izvor: SEEbiz.eu, 09.Jan.2020, 11:52 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Udjel javnog duga u BDP-u narastao na 74,9%
ANALIZA - Prema posljednjim podacima krajem trećeg tromjesečja 2019. obveze središnje države prema domaćim i inozemnim vjerovnicima u odnosu na tromjesečje ranije su gotovo stagnirale odnosno zabilježeno je tek blago smanjenje za 0,4%.
Na godišnjoj razini javni dug viši je za 4,4% dok je u odnosu na kraj 2018. dug opće države bio viši 3,8%. Prema podacima HNB-a javni dug krajem rujna (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je 297,2 milijardi kuna ili 74,9% BDP-a.
>> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << />
U apsolutnom izrazu dug opće države viši je za 10,8 mlrd. kuna u odnosu na kraj 2018. Povećanje javnog duga na kraju trećeg tromjesečja osim izdanja euroobveznice u lipnju posljedica je i ostvarenih izdanja obveznica na domaćem tržištu kapitala u veljači ove godine. Osim toga blago jačanje domaće valute u odnosu na euro utjecalo je na nominalni kunski izraz duga budući da je oko 65 posto obveza opće države u eurima ili vezano uz euro. Promatrajući strukturu javnog duga prema komponentama unutarnji dug opće države krajem rujna iznosio je 189,8 mlrd. kuna (%2B5,2% ytd) dok je vanjska komponenta uz povećanje za 1,3% u odnosu na kraj 2018. bila na razini 107,4 mlrd. kuna.
Do kraja 2019. godine, u studenom je na dospijeću bilo 1,5 mlrd. dolara duga po euroobveznici izdanoj 2009. te 1 mlrd eura po obveznici izdanoj 2004. na domaćem tržištu uz valutnu klauzulu. Istovremeno, na primarnom tržištu kapitala Vlada je krajem studenog izdala nove obveznice u ukupnom nominalnom iznosu od 11 mlrd. kuna.
U međuvremenu prema podacima i projekcijama središnje banke tijekom četvrtog tromjesečja osim 4,5 mlrd kuna obveza po kratkoročnim vrijednosnicama (koje se obično zanavljaju), na dospijeću je i 2,6 mlrd obveza po kreditima. Namira tih obveza umanjit će privremeni rast stanja duga dok će bitno smanjenje kamata za nova zaduženja i rast gospodarstva doprinijeti daljnjem smanjenju omjera javnog duga i BDP-a.
