Izvor: SEEbiz.eu, 16.Nov.2018, 14:59 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Ubrzala stopa inflacije u listopadu
ANALIZA - Prema posljednjim podacima DZS-a cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena u listopadu su ubrzale s godišnjom stopom rasta. Uz mjesečni rast od 0,6% potrošačke cijene su u odnosu na listopad 2017. zabilježile rast od 1,6%.
U odnosu na rujan najznačajniji doprinos višim cijenama (od 0,63%) pridonijele su više cijene Odjeće i obuće koje su zbog pristiglih novih kolekcija zabilježile rast od 9,8%. Podrška višim cijenama >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << na mjesečnoj razini došla je i od rasta cijena Obrazovanja (1,1%) te Stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (0,5%). Snažniji rast potrošačkih cijena u odnosu na mjesec ranije obuzdale su niže cijene Raznih dobara i usluga koje su u prosjeku niže za 1% što im je osiguralo negativan doprinos rastu cijena od 0,07%.
U odnosu na isti mjesec 2017., gotovo sve kategorije proizvoda bilježe rast cijena, osim Odjeće i obuće koje su na godišnjoj razini niže za 1,7%. Pozitivne stope rasta podržane su prvenstveno višim cijenama Hrane i pića s obzirom na značajan udio u strukturi potrošačke košarice, ali i uzastopni rast od kraja 2016. Međutim, u posljednja dva mjeseca stope rasta u ovoj kategoriji spustile su se ispod 1% (0,3% u rujnu te 0,5% u listopadu).
Zamjetan doprinos inflatornim pritiscima očekivano je došao i iz kategorije Prijevoza čije su cijene ubrzale s rastom (s 6,4% u rujnu na 6,5% u listopadu). Posljedica je to zamjetnog rasta cijena Goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva koje peti mjesec za redom nastavljaju bilježiti dvoznamenkaste godišnje stope rasta (12,5% u listopadu) te Zračnog putničkog prijevoza čije je rast u rujnu i listopadu dosegao isto tako dvoznamenkaste vrijednosti (17,6% odnosno 13,1%). Jačanje inflatornih pritisaka u ovoj kategoriji posljedica je kretanja na globalnim robnim tržištima odnosno razmjerno snažnog rasta cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, od gotovo 40% u listopadu (37% WTI odnosno 39,7% Brent).
Isključimo li iz ukupnog indeksa potrošačkih cijena cijene energije i hrane godišnja stopa inflacije u listopadu ove godine iznosila je 0,8%.
Promatrano kumulativno u prvih deset ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2017. prosječna stopa inflacije je ubrzala je na 1,6% (s 1,5% koliko je iznosila u prvih devet mjeseci). Rast cijena na godišnjoj razni podražavale su više cijene u svim kategorijama proizvoda osim Odjeće i obuće koje u strukturi potrošačke košarice čine udio od 6,5%, a zabilježile su pad od 1,3% te cijene Komunikacija s udjelom od 5,5% i padom cijena od 0,2%.
Isključimo li iz ukupnog indeksa potrošačkih cijena cijene energije i hrane godišnja stopa inflacije u prvih deset ovogodišnjih mjeseci zadržala se na 0,9%.
Rast potrošačkih cijena u 2018. prvenstveno je potaknut cijenama energije te hrane. Temeljna inflacija (koja isključuje cijene poljoprivrednih proizvoda i administrativno regulirane cijene) ostati će u ovoj godini ispod 1% godišnje. Očito, i usprkos povećanoj potražnji, pritisci na strani potražnje ostali su potisnuti, ali ne treba isključiti njihovo jačanje u posljednjim mjesecima ove i tijekom 2019 godine. Glavni pritisci na rast cijena dolazit će i dalje od cijena energije i prehrane koji su prvenstveno određeni kretanjima na globalnim robnim tržištima.
Primjena smanjene stope PDV-a od 13% (od siječnja 2019.) za niz proizvoda mogla bi dijelom neutralizirati potencijalne inflatorne pritiske. Što se tiče ponude, ona će ostati osjetljiva na cijene energije koje su široko ovisne o globalnim cijenama roba. Zaključno, prosječna inflacija će ostati skromna tijekom 2018. i 2019. te zajedno sa stabilnošću tečaja kune u odnosnu na euro omogućavati nastavak ekspanzivne monetarne politike produljujući razdoblje visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa.
.jpg)
