Izvor: B92, 12.Jul.2011, 03:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Tržište "pregazilo" srpsku malinu
Beograd -- Svetsko tržište "pregazilo" malinu, proizvod koji smo do skoro najviše izvozili. Evropi treba 70.000, a kod nas će ove godine biti 100.000 tona roda.
Očekivali su proizvođači maline u užičkom kraju, da će se njihov mukotrpan rad isplatiti.
Polovina berbe je završena, a svima je, nažalost, jasno da će zarada jedva pokriti troškove proizvodnje. Hladnjačari su ponudili odgovor na pitanje zašto je ove godine otkupna cena najniža u četiri decenije dugoj >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << istoriji stvaranja najvećeg srpskog poljoprivrednog "brenda".
"Znamo koliko je teško gajiti malinu, ali treba da se zna da su i hladnjačari u velikim problemima. Imamo hiperprodukciju ove godine, celom kontinentu je potrebno manje ovog voća nego što se u našoj zemlji trenutno proizvodi", tvrde u Udruženju hladnjačara Srbije navodeći da Evropi treba 70.000, a kod nas će ove godine biti 100.000 tona roda.
MALA TRAŽNJA
Većina hladnjačara iz Arilja, prestonice "crvenog zlata", članovi su Udruženja hladnjačara Srbije. "Meni je od prošle godine ostalo 500 tona maline. Eksperti raznih struka mogu doći u Arilje, da se i sami uvere zašto je otkupna cena sada tako niska", rekao je Milomir Zimonjić, jedan od ariljskih hladnjačara.
Prošle godine se prvi put dogodilo da hladnjačari nisu uspeli da prodaju svu otkupljenu malinu, uskladištene, neprodate zalihe ostale su u Srbiji. Procena hladnjačara je da imaju oko 15.000 tona prošlogodišnje maline.
Veliki promašaj države, ističu hladnjačari, jeste nepostojanje razvijene industrije za preradu voća u Srbiji. Ona bi prihvatila sve viškove roda za stvaranje finalnih proizvoda. Ovako, malina preko granice putuje zamrznuta, ne može se preko granice naći u svežem stanju ili kao sastojak nekog ovdašnjeg proizvoda.
"Poljska izvozi malinu za 60 do 70 centi svake godine, otkupna cena je tamo godinama unazad daleko niža u poređenju sa Srbijom. Mi smo deo tog tržišta i sa višim cenama ne možemo računati na izvoz. Zato ove godine plaćamo najviše 80 dinara za prvu klasu", dodaju hladnjačari.
Oni navode i da "pored toga izdvajaju za plate radnika, doprinose, takse i poreze, struja koju hladnjače 'progutaju' veoma je skupa, a kod države nema 'odloženog' plaćanja".
Dok proizvođači bez uspeha nastoje da povećaju otkupnu cenu, hladnjačari upozoravaju - potražnja iz inostranstva je još manja nego lane, cela godina biće neizvesna. Kakve će biti dugoročne posledice za ceo malinarski lanac, posle najlošije sezone do sada, videće se iduće godine. Ako je verovati hladnjačarima, svetsko tržište je pregazilo srpsku malinu, a njen oporavak je neizvestan.
Niko neće srpsku malinu
Izvor: Capital.ba, 12.Jul.2011
BEOGRAD, Očekivali su proizvođači maline u užičkom kraju, da će se njihov mukotrpan rad isplatiti. Polovina berbe je završena, a svima je, nažalost, jasno da će zarada jedva pokriti troškove proizvodnje. Hladnjačari su ponudili odgovor na pitanje: zašto je ove godine otkupna cijena najniža...
