Trošiti za razvoj a ne za goli život

Izvor: Politika, 08.Dec.2009, 23:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Trošiti za razvoj a ne za goli život

Iako će penzije u idućoj godini biti zamrznute, iz državne kase će biti izdvojeno čak 35 odsto novca za te namene. – Ostaje nam da se maksimalno otvorimo za strane direktne investicije i da reformama omogućimo i rast domaćih ulaganja

Budžet Srbije za 2010. s deficitom od oko 107 milijardi dinara, ma koliko ga prekrajali ostaje ono što je i bio – proinflatoran. On podstiče preveliku potrošnju javnog sektora u odnosu na ostvarene prihode. Ono malo promene strukture >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << izdataka u korist investicija ne može da ga „spase” od ocene da najmanje podstiče proizvodnju i da će se u najvećoj meri trošiti za finansiranje potencijalnih gubitaka, viška zaposlenih u javnim službama održavajući neefikasno poslovanje, upozorio je juče na konferenciji za medije Stojan Stamenković, urednik biltena „Makroekonomske analize i trendovi”.

Javna potrošnja, po njemu, tim je veća kada nacionalni kolač raste sporije ili opada. U to smo se mogli uveriti ove godine. Iz toga nije izvučen valjani zaključak – da nam je javni sektor preglomazan, a njegova efikasnost više nego skromna. Iako će penzije u idućoj godini biti zamrznute, iz državne kase će biti izdvojeno čak 35 odsto novca za te namene. Rešenja ima – smanjiti državnu potrošnju, ali to što se uštedi usmeriti u proizvodno orijentisane industrije, u nova radna mesta, povećanje BDP-a, a to samo znači proširenje poreske osnove. Treba, dakle, obrnuti redosled poteza. Trošiti za razvoj a ne za goli život.

Srbiju iduće, ali i narednih godina očekuje odlučna izmena dosadašnjeg koncepta preživljavanja, jer se o nekakvom razvoju teško može govoriti. Više nemamo milijarde evra od privatizacije. Sve manje imamo i šta da prodamo. Presahli su jevtini strani krediti, a sve nam je teže da plaćamo visoke trgovinske i platne deficite. Ostaje nam dakle da se maksimalno otvorimo za inostrane direktne investicije i da reformama sistema omogućimo i rast domaćih ulaganja.

S. Kostić

------------------------------------------------

Velika besparica

Saradnik MAT-a Miladin Kovačević upozorio je na sve opasnije razmere nelikvidnosti domaće privrede, koja sve više preti i celokupnom bankarskom sistemu. U junu je, prema njegovim podacima, bilo blokirano 61.285 firmi sa dospelom a neizmirenom obavezom od 262 milijarde dinara. Krajem novembra taj se broj uvećao na 69.618 preduzeća sa dugom od oko 319 milijardi dinara. Najviše „obolelih" od besparice ima u trgovini – 38 odsto i industriji – 29 procenata.

Miroslav Zdravković, takođe saradnik MAT-a, dodao je tim povodom da samo 25 domaćih kompanija čini čak 45 odsto ukupnog duga preduzeća u besparici.

[objavljeno: 09/12/2009]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.