Izvor: SEEbiz.eu, 21.Jul.2015, 11:16 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Tropske vrućine opustošile slavonske njive
ĐAKOVO – Nepredvidiva priroda lani je priredila ekstremno kišno, a ove godine ekstremno vruće, sušno ljeto. Tako je već godinama – priroda donosi ekstreme, a pitanje kako tome doskočiti, ostaje otvoreno.
Već jučer u podne živa u termometru u Đakovu dosegnula je 33, u 13 sati 35 Celzijevih stupnjeva...
– Nema čak ni rose! Posljednja kiša pala je ovdje 9. srpnja, i to neznatnih približno sedam litara. U cijelom lipnju palo je samo 20-ak litara oborina >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << - potvrđuje sušu na terenu kroz vremensku statistiku voditeljica đakovačke Mjerne stanice Slavica Petrošanec, piše Glas Slavonije.
- Usjevi su gadno stradali. Neće biti kukuruza, spaljen je. Stradat će ga 80 do 100 posto. Biljka je zaostala, doživjela je temperaturni šok. Neće biti ni soje. Ova vrućina jedino paše suncokretu - kaže Zoran Markić iz Đurđanaca, čija obitelj nadaleko slovi za najveće poljoprivrednike. Strahuje da neće biti stočne hrane, silaže.
Markići na dvije lokacije u svome selu, te u Klakaru, s teladi, imaju oko 900 grla stoke. Zoran kaže – i ona je loše na ovoj vrućini.
– Naša stoka dnevno treba najmanje 100.000 litara vode. Rješavamo je iz bunara i cisternama. Samo za ujutro treba nam 25.000 litara i to "pukne" za sat vremena, a životinji "friška" voda treba cijeli dan... Kiša nam treba pod hitno! - kaže o stočarenju i ratarenju na %2B40 Zoran Markić.
Voćar, dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice i predsjednik Udruge Voćar - Đakovština, Josip Đelagić, kaže kako je zbog vrućina kritično i u voćnjacima.
– Vlage u tlu nema. Potraje li ovo, ne dođe li u tjedan dana do kiše, doći će do dehidracije biljaka i, automatski, dehidracije plodova. Na plodu su se od sunca pojavile sunčeve pjege, a plodu direktno izloženom suncu ne ginu ožegline. Takva jabuka ne može u otkup, samo u industriju, samo u sokove - kaže Đelagić.
A cijena prvoj klasi jabuka još prošle godine bila je preniska, pa se o cijeni jabuke za industriju ne mora niti govoriti.
– Voćari lani nisu dobili za prvu klasu jabuke ni 1,35, 1,40 kuna, a industrijska je bila svega 30 lipa za kilogram pa brojni takvu jabuku nisu niti brali, jer za takvu cijenu nisu imali računa da je beru – dok plate prijevoz i dr. Ostavili su je neobranu, ili od takvih jabuka pekli rakiju - kaže Đelagić.
Za svoju muku na ovim vrućinama strahuju i povrtlari; i oni nemoćno sve više gledaju ožegline na svome povrću, izuzev onih s navodnjavanjem. No, podsjetimo, zemlja smo sa samo jedan posto navodnjavanih površina, a bogatstvom vode treći smo u Europi...
Prof. dr. Bojan Stipešević, stručnjak za tropske kulture na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, ukazuje na nepredvidivost vremena i ekstrema u kojem nam vrijeme nudi i sušu i poplavu. Posrijedi su, dodaje, klimatski poremećaji, čovjek je utjecao na klimu.
- Što je tlo pokrivenije nekom kulturom ili organskim ostacima, ako je obavljeno prašenje strništa na vrijeme, ne bi trebalo biti problema s utjecanjem ovakvih vrućina na tlo. Vode što je palo ima dovoljno za jare kulture, no pitanje je visokih temperatura tla što prelaze 30, 35 stupnjeva i ne omogućuje korijenu da usvoji dovoljno vode i hranjiva i što se temperature preko noći ne spuštaju ispod 30 stupnjeva pa biljka i tada mnogo troši i ne stigne se pripremiti za dan - kaže prof. Stipešević.
Na upit kako doskočiti prirodi, ekstremnim situacijama poput ove – kojom tehnologijom, kakvim tlima i kulturama, Stipešević kaže da što tla imaju više organskih tvari – to bolje zadržavaju vodu.
- I dobro tlo, ako se dobro ne gospodari njime, izgara pod ovakvim suncem. Dugogodišnja poljoprivreda bez vraćanja organskih tvari pridonosi težoj vodoodrživosti, težoj konzervaciji vode u njemu, a time, u konačnici, i većem problemu s prinosima - kaže prof. Stipešević, ukazujući na to da bi s ovakvim ekstremnim vrućinama mogli doći i tuča, požari...
