Izvor: KreditniCentar.rs, 16.Okt.2012, 12:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Trgovcima nikad dosta zarade

Koliko na prodaji određenog proizvoda zarađuju trgovci potpuna je nepoznanica. Iznos marže se, ipak, može nagovestiti, ukoliko se uporede razlike u ceni istog proizvoda između njegove redovne i akcijske cene, ali i cenovnicima pojedinih trgovaca. Dok se neki zadovoljavaju maržom od desetak odsto, neki ne prodaju robu ukoliko im zarada nije bar 50 odsto.

Tako, kafa istog dobavljača u standardnom pakovanju od 200 grama košta od 180 do čak 240 dinara u zavisnosti od mesta prodaje. >> Pročitaj celu vest na sajtu KreditniCentar.rs << Cena je najniža na tezgama, a najviša u trgovinama, u centralnim gradskim zonama. Za čokoladu istog proizvođača od 100 grama, treba odvojiti od 80 do čak 120 dinara, dok su u rafovima premašile stotku.
Na brojnim pijacama prodaju se namirnice i sredstva za higijenu po znatno povoljnijim cenama nego u radnjama. Na tezgama nije jeftinija samo uvozna roba, koja raznoraznim kanalima stiže u našu zemlju, već i proizvodi domaćih fabrika.
- Kafa je 180 dinara i ne postoji bolja cena – kaže nam prodavac na jednoj od pijaca. – Ovo je kafa velikog srpskog proizvođača, a ne neka mešavina. I prašak za veš je domaći, a vrećica je 350 dinara.
Stručnjaci tvrde da je problem u velikim razlikama u trgovačkim maržama kod velikih trgovačkih sistema zbog povoljnijih rabata na količine u odnosu na manje formate. To daje prostora pojedincima da robu kupe po diskontnim ili akcijskim cenama i onda je preprodaju na ulici po ceni na kojoj mogu da zarade.
- Proizvođači su tu nemoćni, jer ne utiču na trgovačke marže, osim u vidu preporuke – kažu u kompanijama koje se bave proizvodnjom slatkiša. – Falsifikovanje proizvoda koje pravimo postoji, ali nije mnogo izraženo, pa i ne preduzimamo posebne mere.
Kolika je cena i zaračunata marža zavisi, kažu stručnjaci, od koga se i po kojoj ceni nabavlja roba, a vrlo su bitne kupljene količine.
- Mala trgovinska firma u Sopotu na ime firmarine ima 10 do 15 puta manje troškove od one u centru Beograda. Zato su cene brojnih namirnica na periferiji u malim radnjama povoljnije. Inače, svako preduzeće u Srbiji plaća 44 mesečne dažbine – kaže Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca.
Izvor: novosti

Nastavak na KreditniCentar.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta KreditniCentar.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta KreditniCentar.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.