Izvor: B92, 17.Feb.2010, 09:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tihi bojkot srpske robe u Hrvatskoj

Beograd -- Srbija u spoljnotrgovinskoj razmeni sa Hrvatskom beleži negativan saldo od 117,3 miliona dolara, pišu Novosti.

Taj list navodi da, od svih zemalja u regionu, najveći problem imamo upravo sa Hrvatskom, iako je članica CEFTA sporazuma. Za srpsku robu i dalje postoji niz prepreka da stigne na ovo tržište. Najveća pretnja su, kako se ističe, necarinske barijere - komplikovane procedure pri uvozu, ali i medijska kampanja protiv uvozne robe.

Lane >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << je iz Hrvatske uvezeno robe za 396,1 milion dolara, a istovremeno Srbija je na tamošnje tržište plasirala svojih proizvoda u vrednosti od 278,8 miliona dolara.

„U velikom deficitu smo u trgovinskoj razmeni sa Hrvatskom, a vrata te države i dalje su zaključana za većinu srpskih privrednika", kaže Slavko Đurić iz Centra za razvoj preduzetništva Beograd.

Stop za investicije

U Srbiji posluje oko 200 hrvatskih firmi, dok broj srpskih kompanija koje posluju u Hrvatskoj ne prelazi brojku deset. Ulaganja hrvatskih privrednika u Srbiju rastu i iznose oko 500 miliona evra, srpska investicija je vredna 20 miliona evra. Mnogo je neuspelih pokušaja privatizacije hrvatskih firmi. "Denjub fud grup” je uskraćena kupovina "Karlovačke mlekare” iako je ta ponuda jedina bila validna. Komtrejd je na tenderu u Hrvatskoj imao najnižu cenu, ali je posao dobila drugoplasirana firma.

Iako to nikad nije zvanično objavljeno, dodaje Đurić, jasno je da sa hrvatske strane postoji tihi bojkot srpskog kapitala. Greška države Srbije je u tome što je potpuno otvorila svoje tržište, a da s druge strane bilateralnim sporazumima nije zahtevala isti tretman za svoje privrednike.

"Glavni razlog za negativni saldo u trgovinskoj razmeni je što jedino sa Hrvatskom nismo uspeli da potpišemo bilateralne sporazume, koji su neophodni da se u okviru CEFTA povećaju kvote i smanje carine za poljoprivredne proizvode. To je i te kako uticalo na to da se naš najveći potencijal, poljoprivredni proizvodi, otežano probiju na tržištu Hrvatske", kaže on.

Ipak, carinske barijere trebalo bi da se otklone sredinom ove godine sa primenom pravila i zone slobodne trgovine. Ali, do naglog popravljanja odnosa u trgovinskoj razmeni sa Hrvatskom neće doći, ukoliko se ne eliminišu i pojedine necarinske prepreke.

„Neusaglašenost domaćih standarda sa propisima EU i STO, predstavljaju veliki problem za srpske privrednike, čime se dodatno doprinosi nekonkurentnosti pojedinih proizvoda", kaže Đurić.

On dodaje da „hrvatski carinici traže od srpskih izvoznika da prateća dokumentacija bude isključivo na latinici, kao i da se u proizvođačke specifikacije tačno unesu normativi utroška materijala, što zadire u pravila kršenja poslovne tajne".

Nastavak na B92...