Težak život beogradskih taksista

Izvor: B92, 19.Feb.2011, 01:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Težak život beogradskih taksista

Beograd -- Uz velike dažbine i opšti pad standarda, taksiranje nije toliko privlačno zanimanje. Pojedinci mesečno izdvajaju do 23.000 dinara, a udruženja i više od milion

Sa padom standarda građana i zarada ovih beogradskih prevoznika smanjivala se iz godine u godinu, dok su dažbine postajale sve veće.

Tako prosečan taksista mesečno izdvaja oko 23.000 dinara za sve takse i poreze, a udruženja i više od milion dinara. Kako kažu, taksisti godišnje plaćaju čak >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << 40 vrsta dažbina.

"Porezi i doprinosi za penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje mesečno iznose 12.880 dinara. Na tu sumu treba dodati i između 4.000 i 7.000 dinara članarine, koja zavisi od udruženja do udruženja, kao i troškove za stanicu, tablu i druge stvari", kaže Slobodan Ćirić iz Plavog taksija.

Mušterije se žale na napumpane cene

Mušterije taksista se, po rečima Armuša, najviše žale na to da im je naplaćeno više nego što treba i na ponašanje samih taksista. Ipak, sankcije za ovakve slučajeve su blage. "Udruženju ne preostaje ništa drugo nego da prvo opomene člana, a zatim, ukoliko se on i dalje tako ponaša, da ga izbaci iz članstva", kaže Armuš. "Mi smo i tražili da se kao obavezan uvede GPS, ali i fiskalna kasa sa digitalnim displejom, što je i predočeno u gradskoj odluci o taksi prevozu (oprema u taksi vozilima), ali nikada nije i primenjeno", dodaje on.

On dodaje da "ni godišnje dažbine nisu zanemarljive. Tako za estetski pregled treba izdvojiti više od 6.000 dinara, a u slučaju da je vozilo starije od 10 godina, ova kontrola se radi svakih šest meseci".

Registracija je tek posebno opterećenje za budžet. Za izdavanje saobraćajne dozvole potrebno je uplatiti 1.400 dinara, naknada za izdavanje registarskih tablica je 2.000 dinara, a za saobraćajnu dozvolu i registracionu nalepnicu treba 1.200, odnosno 400 dinara. Ostali troškovi, kao što su naknada za korišćenje puteva, ekološka taksa, porez na upotrebu motornih vozila... zavisi od kubikaže motora vozila i njegove starosti.

S druge strane, najveći problem taksistima, osim divljaka, predstavlja nelojalna konkurencija.

"Najviše muke imali smo sa uvođenjem novih TX tablica za vozila taksi službe u Beogradu", objašnjava Milivoje Armuš iz Beotaksija. On dodaje da je "potrebno da se promeni zakon, jer smo sada u situaciji da se sa ovim tablicama pojavljuju vozila iz drugih gradova u Srbiji, koja rade na teritoriji Beograda".

Problemi se, kako kaže Armuš, javljaju i kada neka taksi firma iz unutrašnjosti kupi vozilo na lizing, ali pošto je vlasnik (lizing kuća) u Beogradu, sva vozila imaju beogradske registarske oznake. To im onda omogućava da gotovo nesmetano rade u Beogradu kao "beogradski taksisti".

"Umesto toga, trebalo bi da ih obavežu da se automobili registruju na mesto gde je sedište firme. To bi i inspekcijama olakšalo posao. Nadležni bi i u ovim slučajevima trebalo da im oduzimaju 'firme', ali je to zasad nemoguće.Razlog je što još nisu stupile na snagu dopune Zakona o javnom prevozu", kaže Armuš.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.