Tek ćemo platiti jačanje dinara

Izvor: B92, 26.Apr.2011, 03:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tek ćemo platiti jačanje dinara

Beograd -- Dinar je tokom praznika opet ojačao, pa je današnji srednji kurs 100,7428 dinara za jedan evro, što je najviša vrednost domaće valute ove godine.

Ekonomisti i privrednici složni da trenutni kurs odgovara i zaduženoj privredi i građanima, koji sada mnogo lakše otplaćuju rate

Uprkos zakonitosti po kojoj bi kurs trebalo da odražava ravnotežu cena u zemlji i inostranstvu i da se kreće u istom pravcu kao inflacija, na kraju marta je bila 5,5 odsto, >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << kod nas se dešava suprotno, pa jak dinar deluje kao veoma dobra vest.

Iskustvo iz poslednje decenije govori sasvim suprotno i ekonomisti znaju da je jačanje dinara na duži rok neodrživo, a da će već krajem godine doći do vidljivih negativnih posledica sadašnjeg kursa.

Posle dve godine prinudnog prilagođavanja i vraćanja domaće valute u realnije okvire, taj proces je sada prekinut. Dinar je u naponu snage, zbog velikog zaduživanja države prodajom hartija od vrednosti. "Mi bismo bili najsrećniji da je priliv novca u Srbiju posledica izvoza robe i usluga, stranih direktnih investicija, a ono što se u poslednje vreme dešava to je da imate upliv portfolio investicija u hartije od vrednosti, koje po svojoj prirodi ne moraju biti trajne investicije u zemlju", ocenio je nedavno guverner NBS Dejan Šoškić.

Protekle decenije politika jake domaće valute zasnovana na velikim prilivima deviza iz inostranstva terala je evro nadole, a inflaciju nagore. Ono malo industrije, posebno njen izvozni deo je ugušen u poplavi jeftinih uvoznih proizvoda.

Kada su krajem 2008. zbog krize zavrnute slavine inostranog kapitala, došlo je do ogromne deprecijacije dinara, koja je oborila prosečnu platu u evrima sa 450 na 320 evra, a dinarske rate kredita i svega ostalog što se obračunava u evrima odmah skočile za trideset i više odsto.

Ovakvim kursom problem jedino neće imati banke i sasvim je jasno da najviše opet trpi izvoz, koji je mesecima rastao, ali sada opet pada.

"Ako smo izvezli po 107 dinara, a za mesec dana od toga naplatili 101 dinar, naš obim posla je umanjen za šest procenata, a toliki je udeo dobiti u celokupnom izvozu", objašnjava Milan Knežević iz Udruženja malih i srednjih preduzeća.

Sadašnji kurs podstiče uvoz, mada su uvoznici ostavili potpuno iste cene u prodaji, pa sada stvaraju ekstraprofit. Država u svemu ima interes jer prihoduje od PDV-a i ostalih davanja iz prometa. Sve što se sada događa u suprotnosti je s obe strategije razvoja poznate kao „Postkrizni model 2020". Njihova suština je investiranje, reindustrijalizacija, jačanje privrede.

"Model razvoja koji je zacrtala Vlada treba da se osloni na jačanje izvoza, a izvoznicima nikako ne ide naruku veštačko jačanje dinara", smatra ekonomista Ivan Nikolić. Sadašnji kurs pogoršava platni bilans, destimuliše prodaju napolju, stvara privid da je nivo standarda veći. Posle izvesnog vremena, imaćemo samo bolnije prilagođavanje realnom stanju ekonomije.

Dužnicima odgovara jak dinar

Ekonomista Milan Kovačević objašnjava da spisku onih koji imaju koristi od rasta vrednosti dinara treba dodati i kompanije koje proizvode u Srbiji, ali uvoze sirovine.

Samo da je stabilno

Vlasnik Galeb grupe Radoslav Veselinović kaže da je za privredu najbolji stabilan kurs bez velikih oscilacija. "Kada su oscilacije kursa veće od pet odsto, u bilo kom smeru, nije dobro. Stabilnost i izvesnost deviznog kursa je ono što privreda očekuje i što je za svaki posao najbolje. Činjenica je svakako da je jak dinar olakšanje za privrednike koji su se zadužili u evrima", navodi Veselinović.

"Naravno, ovakav kurs najviše pogoduje dužnicima koji su uzimali kredite indeksirane u evrima. Tako su i preduzeća i građani kredite u januaru otplaćivali po kursu od oko 106, dok je sada srednji kurs evra gotovo šest dinara manji", kaže Kovačević.

Računica je prosta, firma koja je uzela kredit od milion evra na 10 godina uz kamatu od 4,9 odsto sada za mesečnu ratu izdvaja gotovo 55.000 dinara manje nego u januaru. Drugi primer pokazuje da građani koji imaju stambeni kredit od 60.000 evra plaćaju ratu 2.000 dinara manje nego u januaru.

Ekonomista Goran Nikolić iz Centra za novu politiku dodaje da jak dinar odgovara svim ljudima koji primaju plate i penzije u dinarima.

"Uvoznici su takođe na dobitku, dok izvoznicima ovakav kurs ne odgovara. Slažem se i da ubedljivo najviše koristi imaju svi koji su se zadužili u stranoj valuti", ističe Nikolić koji smatra da će se ovakav valutni trend zadržati do kraja godine.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.