Izvor: Politika, 11.Jul.2006, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Svi pogledi uprti u državu
Ovogodišnja manifestacija potvrdila sve priče da je naše malinarstvo zapalo u velike teškoće
VALJEVO – U Brankovini kod Valjeva tokom vikenda održana je 44. manifestacija "Dani maline", posvećena jednoj od najprofitabilnijih voćki u Srbiji – malini, ali tek da se ispoštuje tradicija. Lepo vreme i prijatni ambijent ovog istorijskog mesta najviše su prijali brojnim gostima, dok su malinari i stručnjaci bili vidno zabrinuti i nezadovoljni. Razlog je ozbiljna >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << kriza u koju je zapala ova proizvodnja, kao i malo konkretnih predloga i rešenja za njeno prevazilaženje.
Doduše, prostor na kojem je oko 30 proizvođača iz valjevskog kraja i Podgorine izložio crvene plodove odavao je sasvim drugačiji utisak. Međutim, ti isti proizvođači nisu krili da je ovogodišnji rod, zbog loših vremenskih uslova, bolesti, lošeg nesertifikovanog sadnog materijala i nedovoljne primene agrotehničkih mera, podbacio i do 40 odsto u odnosu na prošlu sezonu. Zbog te činjenice organizator manifestacije "Valjevo-turist" nije proglašavao najbolje malinare, već je svakom od onih koji su se odazvali učešću na ovoj manifestaciji dodelio zahvalnicu, a sponzori skromne poklone.
I propratno savetovanje o problemima gajenja, prerade i plasmana maline, kojem se odazvao mali broj stručnjaka, takođe je potvrdilo da je ova grana voćarstva u ozbiljnoj krizi i dezorijentaciji. Jedan od razloga je, kako je to dijagnostikovao Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku, što se u Srbiji gaji na preko 95 odsto površina malina sorte "vilamet", koja "trpi" nerad i neznanje. Takvo ponašanje, dodao je on, moralo je jednog dana da ispostavi račun. Međutim, uz sve navedene teškoće i nevolje, dr Slobodan Milenković, direktor čačanskog instituta, poručio je malinarima da se ne predaju, niti odustaju. Po njegovom mišljenju, tržište neće moći za još nekoliko godina da reguliše ovu proizvodnju i stoga je neophodno njeno subvencionisanje od strane države. Da bi se do takve pomoći došlo savetovao je malinarima da se organizuju kroz udruženja kako bi mogli kao subjekti da istupe pred državu, privredne komore i lokalne samouprave. Mišljenja je da i oni shvataju da se svi, pa i voćari, nalaze u vrtlogu tranzicije gde su svi oblici pomoći, razumevanja i snalaženja preko potrebni.
Čedomir Nikolić, direktor i suvlasnik "Podgorine-frukt" iz Osečine, koja u svom sastavu ima jednu od najvećih hladnjača i preradnih kapaciteta za voće u ovom delu Srbije, smatra da je kriza posledica naše opuštenosti, usitnjenih površina, malih prinosa, lošeg sortimenta i sadnog materijala, kao i nepoznavanja šta se dešava u svetu i okruženju.
– Svet ulazi u posao gajenja maline, pa je tako Poljska već prešla naše okvire, a do pre sedam-osam godina nije ih bilo nigde. I Čile proizvodi znatne količine. To čini i Kina, ali, srećom, ne još mnogo, jer kada počnu onda smo gotovi. Zato nam ne preostaje ništa drugo već da stavimo prst na čelo i kažemo sebi da moramo početi da proizvodimo malinu onako kako savremeni svet zahteva. To znači na većoj površini i uz daleko veće prinose i bolji kvalitet. Samo nas to može spasti, jer na malim parcelama nema budućnosti. Naši seljaci zaboravljaju da će Evropa, kako joj se približavamo, tražiti da subvencije u poljoprivredi budu sve manje. Otuda i moj predlog da se moramo bolje organizovati i uzdati sami u sebe", kazao je Nikolić, uz napomenu da smo mi i pojedinačno i zajedno kadri da prevaziđemo nastalu krizu u ovoj proizvodnji.
--------------------------------------------------------------------------
Cene i lešinari
I pored toga što dosta pouzdani podaci s terena govore da će umesto planiranih 90.000 ove godine biti ubrano i preuzeto oko 40.000 tona maline, aktuelne otkupne cene i dalje zadaju glavobolju proizvođačima. Po rečima Ljubiše Jovanovića iz udruženja malinara Osečine, tome najviše kumuju takozvani lešinari, kako je nazvao posrednike između proizvođača i hladnjačara.
Oni su, kako je objasnio, "prateći" stanje na tržištu novca, formirali otkupne cene koje se zavisno od hladnjače do hladnjače kreću u rasponu od 35 do 70 dinara za kilogram. Takvo ponašanje nazvao je grubom pljačkom srpskih seljaka.
B. Novović
[objavljeno: 11.07.2006.]
