Izvor: B92, 29.Mar.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Svetska banka: 693.000 bez posla

Beograd -- U Srbiji je krajem 2006. bilo 693.000 nezaposlenih, a stopa nezaposlenosti se procenjuje na 21,6 odsto, navodi Svetska banka.

U studiji te institucije kaže se da je ta stopa nezaposlenosti za 0,2 procentna poena manja nego 2005. Veliki problemi Srbije jesu nedovoljan udeo privatnog sektora, ali i nedostatak tradicije fleksibilnih oblika radnih mesta, odnosno rada sa skraćenim radnim vremenom.

Na predstavljanju studije Svetske banke o proceni tržišta rada >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << u Srbiji, jedan od autora izveštaja, ekonomista Mihail Arandarenko, izjavio je da je stvaran broja nezaposlenih određen na osnovu preliminarnih rezultata ankete o radnoj snazi Zavoda za statistiku.

Autor studije Gordon Bečerman rekao je da se problem nezaposlenosti u Srbiji može rešiti stvaranjem uslova za rast i razvoj privatnog sektora, koji će omogućiti otvaranje novih radnih mesta.

On je rekao da je Srbija, sa oko 51 odsto zaposlenih odraslih osoba, daleko ispod granice od 70 odsto, koju je preporučila Evropska unija, a da u ukupnom broju nezaposlenih, njih oko 80 odsto posao traži duže od godinu dana.

Gordon Bečerman na konferenciji za novinare (Beta)

Iz izveštaja "Srbija - procena tržišta rada" proizilazi da se stopa zaposlenosti od 51 odsto 2005. godine nije popravila i "izgleda da je zaposlenost smanjena za skoro 200.000".

Žene i mladi, kako je navedeno, imaju naročito loša iskustva sa tržištem rada. Stopa zaposlenosti žena u 2005. godini iznosila je 41 odsto, oko 20 odsto ispod stope zaposlenosti muškaraca, daleko ispod lisabonskog cilja od 67 odsto zaposlenih žena, dok je stopa nezaposlenosti mladih 47,7 odsto.

Bečerman je rekao da je skoro polovina svih poslova još izvan privatnog sektora i da je udeo zapošljavanja u privatnom sektoru u Srbiji mali.

Prema njegovim rečima, veliki broj zaposlenih u Srbiji prima zaradu u sivoj ekonomiji, a primećeno je i da Srbija nema tradiciju fleksibilnih oblika radnih mesta, odnosno rada sa skraćenim radnim vremenom.

On je naveo i faktore koji utiču na zaposlenost, a to su: makroekonomska stabilnost, investiciona klima, politika u oblasti tržišta rada, obrazovanje i kvalifikacije i socijalna zaštita.

Bečerman je ocenio da je, što se tiče makroekonomskog okruženja, u poslednjih pet-šest godina postignut napredak i "opšta slika je mnogo bolja", ali je ukazao da je za zapošljavanje ključno da se obavi kompletno restrukturiranje preduzeća.

Srbija je, prema njegovim rečima, napravila veliki napredak kada je u pitanju investiciona klima, povećane su direktne strane investicije, "ali menadžeri kažu da imaju problema sa regulatornim opterećenjem, i to mora da se reši".

On je rekao da su " ključne reforme u investicionoj klimi i makroekonomskoj politici".

Bečermen je rekao i da je sektor usluga u Srbiji slabo razvijen i da u tom sektoru moraju da se "stvaraju nova radna mesta". Neophodna je, prema njegovim rečima, reforma poreza na rad, jer je na snazi regresivan sistem oporezivanja zarada i dohotka.

Problem je i regulativa u oblasti socijalne zaštite za radnike, a "najveća zabrinutost je otpuštanje radnika u okviru privatizacije".

"Podržavamo fleksibilnu regulativu, jer je ona ključna da bi zemlja bila konkurentna u ekonomiji", rekao je Bečerman i poručio: "Zaštitite radnike, a ne poslove!"

Bečerman je rekao da bi u okviru programa reforme tržišta rada prioriteti trebalo da budu otvaranje više produktivnijih radnih mesta sa većom zaradom, povećanje pristupa tržištu rada za osetljive grupe i povećanje delotvornosti i obuhvata socijalne zaštite za radnike.

On je ocenio da će pitanje zaposlenosti biti od "kritične važnosti" u sledećih nekoliko godina.

Šefica Kancelarije Svetske banke u Srbiji Kerolin Jungr kaže da bi nova vlada trebalo da prihvati pristup sveobuhvatnog jačanja makroekonomske, investicione i fiskalne politike.

"Neophodno je što pre završiti restrukturiranje i privatizaciju preduzeća, racionalizovati javni sektor i nastaviti poboljšanje investicione klime da bi se poboljšala zaposlenost", rekla je ona.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.