Izvor: B92, 24.Feb.2014, 09:40 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Svaki treći proizvod iz uvoza
Beograd -- U trgovinskim lancima u Srbiji udeo uvozne robe dostiže do 30 odsto, dok je ostatak proizvoda domaće proizvodnje.
Ta struktura nije se bitno promenila u odnosu na period od pre nekoliko godina, uprkos činjenici da smo u međuvremenu za mnoge proizvode smanjili carinske barijere.
Istraživanja pokazuju i da se najviše uvoze neprehrambeni proizvodi, poput kućnih aparata, elektronskih uređaja, tekstila, posuđa i sezonskih artikala, i to iz susednih država, iz >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << zemalja Evropske unije i Kine.
PRIVATNE ROBNE MARKE
Raste učešće privatnih trgovačkih marki u ponudi velikih supermarketa, jer nude znatno niže cene. Prometnici sve češće prodaju sopstvene robne marke. Pored brašna, pirinča, kafe, kao privatne robne marke, u ponudi su i jogurt, pavlaka, sir, ali i mesne prerađevine, kobasice i salame. Takvi proizvodi su i do 20 odsto jeftiniji od standardne ponude.
"U maloprodajnim objektima "Rode" na policama ima oko 70 posto proizvoda domaćih proizvođača i naš cilj je da ponudu i dalje kontinuirano prilagođavamo potrebama potrošača, prema prodajnim objektima", kažu u "Merkatoru S", u okviru kog posluje ovaj prodajni lanac.
U grčkom lancu "Super Vero" gotovo 80 odsto ukupnog asortimana čine domaći proizvodi, a preostalih 20 odsto se uvozi. Ta struktura poslednjih godinu dana nepromenjena i da se najčešće pazare kao i svuda osnovne životne namirnice. Sličan udeo je i u "Maksiju", "Tempu", "Univereksportu", "Disu", "Intereksu", "Gomeksu"...
U Srbiji je zbog niskog životnog standarda već godinama cena glavni orijentir.
"Dubina džepa presudno utiče na odluku o kupovini određenog proizvoda. Kvalitet naših proizvoda nije sporan, ali lojalnost kupaca na duže staze u uslovima besparice može da se obezbedi jedino većom konkurencijom i snižavanjem cena", kaže Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača.
