Sukob interesa po službenoj dužnosti

Izvor: Politika, 23.Jul.2014, 13:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sukob interesa po službenoj dužnosti

Pored redovnog posla u Agenciji za privatizaciju, koja sprovodi i kontroliše prodaju državnih i društvenih preduzeća, dvadesetak njenih službenika istovremeno je uspevalo i da upravlja jednim ili više preduzećima u restrukturiranju. I to je trajalo sve donedavno – dok Agencija za borbu protiv korupcije nije rekla – ne. Utvrdivši da su u sukobu interesa nekima od njih je naložila da se odreknu javnih funkcija u odborima direktora i nadzornim odborima.

Dragan Ugričić, službenik >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Agencije za privatizaciju, donedavno je bio rekorder u ovom telu po broju funkcija u upravi preduzeća u kojima su raskinute privatizacije i koja čekaju kupce. Osim radnog mesta u Agenciji, za šta prima platu od oko 100.000 dinara, njegovo ime se spominje na još tri mesta u imovinskim kartama preduzeća. Najpre kao član Odbora direktora preduzeća „7. jul” – Sirig, za šta sleduje 30.000 dinara mesečno. Potom kao član Odbora direktora „Semena Tamiš” – Kruševac, u kome naknada iznosi 43.000 dinara. I kao član Nadzornog odbora FAP-a – Priboj u kome je radio bez nadoknade.

Međutim, kada je, kako zakon nalaže, Agenciji za borbu protiv korupcije prijavio ove funkcije i zatražio mišljenje za više javnih funkcija – naloženo mu je da se povuče.

 – Utvrdili smo da Ugričić obavljanjem posla rukovodioca projekta – koordinatora u Agenciji za privatizaciju – ugrožava nepristrasno vršenje javnih funkcija neizvršnog člana Odbora direktora „Seme Tamiš” AD – Kruševac i neizvršnog člana Odbora direktora „7. jul”AD – Sirig. Obavezali smo ga da prestane sa istovremenim vršenjem navedenih javnih funkcija i obavljanjem navedenog posla u roku od 15 dana i da Agenciji dostavi dokaz o tome – navode u Agenciji za borbu protiv korupcije i dodaju da se Ugričić žalio zbog čega je predmet prosleđen na odlučivanje Odboru Agencije.

Ugričić kaže da je nedavno podneo ostavke na sve funkcije, osim u Odboru direktora „Semena Tamiš”, kao i da čeka mišljenje Agencije za borbu protiv korupcije po tom pitanju.

Upitan, kako je postizao da istovremeno bude u organima upravljanja toliko preduzeća i da istovremeno radi svoj redovni posao, kaže da uopšte nije zahvalno biti u upravi preduzeća sa nagomilanim problemima.

– Mi smo tu da gasimo požar u preduzećima, da pregovaramo sa sindikatima, rešavamo probleme, ali i da čuvamo imovinu preduzeća. Moramo da brinemo da se ne smanjuje vrednost imovine i kapitala – kaže Ugričić.

Međutim, on nije jedini koji je podneo ostavku po nalogu Agencije za borbu protiv korupcije. Sa identičnim obrazloženjem to je traženo i od Ivane Ranković-Blažević, direktorke Centra za privatizaciju koja je bila u organima upravljanja preduzeća „Branko Perišić-Plima Pek” – Kruševac u kome je mesečno dobijala 43.000 dinara. Ranije je podnela ostavku na funkciju u „Vršačkim vinogradima” za šta joj je sledovalo 37.900 dinara.

Takođe i Branka Janković-Radović, pravna savetnica direktora Agencije, dobila je negativno mišljenje za učestvovanje u upravljačkoj strukturi preduzeća „Vojvodina put-Bačka put” – Novi Sad i podnela je ostavku. Agenciju za borbu protiv korupcije je obavestila da je ostavku podnela i u BIP-u. U oba ova preduzeća mesečno je primala po 43.600 dinara.

 I Sanja Karović, direktorka sektora u Agenciji istovremeno je bila u organima upravljanja preduzeća „Hidrotehnika”, „Hidroenergetika” i BIP, u kojima je imala apanažu od po 43.000 dinara, ali je na sva mesta podnela ostavke.

Agencija za privatizaciju je u martu, pre nego što su ove ostavke usledile, napravila presek stanja prema kome 13 službenika ima po jednu funkciju u nadzornim odborima drugih privrednih subjekata, osam po dve i jedan tri funkcije. „Politika” je od Agencije dobila ovaj dokument, ali ne i podatak koliko službenika je još ostalo na funkcijama u organima upravljanja preduzeća u restrukturiranju.

Postavljanje svojih ljudi u nadzorne odbore preduzeća u restrukturiranju Agencija za privatizaciju objašnjava sledećim rečima: „U organe društvenih i državnih preduzeća, kao i preduzeća u postupku privatizacije kod kojih je raskinut ugovor o prodaji kapitala, mogu biti imenovane osobe iz reda stručnjaka izvan društvenog, odnosno državnog preduzeća ili društva, pa tako i službenici zaposleni u Agenciji za privatizaciju”. Oni se kako objašnjavaju, imenuju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima a u slučaju prinudne uprave, na osnovu odluke Vlade Srbije.

Konsultant Branko Pavlović, nekadašnji direktor Agencije za privatizaciju, smatra da službenicima Agencije nije mesto u nadzornim odborima preduzeća. Za tim nema potrebe, jer, kako kaže, svako preduzeće u Agenciji ima službenika koji ga vodi i koji je za njega zadužen. „Posao službenika Agencije jeste da spolja kontrolišu, ali nikako ne mogu da budu u upravi preduzeća. Nije dobro da budu bliski sa menadžmentom. Ako preduzeće u restrukturiranju hoće da uzme kredit ono mora da traži saglasnost Agencije za privatizaciju. Naravno da će je lakše dobiti ako čovek iz Agencije sedi u njegovom nadzornom odboru”, navodi Pavlović.

------------------------------------------------------------------------

Kontrolna uloga kontrolora

Za ekonomistu Aleksandra Stevanovića, nije pitanje da li oni treba da budu u organima upravljanja preduzeća, nego kolike treba da budu njihove naknade.

– U mnogo slučajeva ulazak u nadzorne odbore pretvorio se u izvor uzimanja sredstava iz firmi koje je trebalo da štite. Bilo je mnogo zloupotreba. Mnogo njih je imalo velika primanja. Mada među njima ima i poštenih ljudi koji savesno obavljaju svoj posao – kaže Stevanović.

On ne vidi ništa sporno u tome da službenici Agencije budu u organima upravljanja preduzeća u restrukturiranju, jer im je ionako u opisu posla da rešavaju sudbinu tih preduzeća.

– Problem je što oni ulaze u više nadzornih odbora. Ne verujem da neko može kvalitetno da radi u većem broju nadzornih odbora. Osnovno pitanje jeste po kojim osnovama uopšte ljudi ulaze u nadzorne odbore, koliko su kompetentni, koliko dobro rade svoj posao i koliko uopšte mogu da kontrolišu menadžment tih firmi – navodi Stevanović.

Marijana Avakumović

objavljeno: 23.07.2014.

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.