Izvor: SEEbiz.eu, 14.Nov.2019, 08:45 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Sueski kanal slavi svojih 150 godina
KAIRO - Otkako je prije 150 godina otvoren raskošnom ceremonijom, Sueski kanal postao je jedan od najvažnijih morskih puteva na svijetu. No godišnjica njegovog otvaranja u Egiptu će proći diskretno.
Kanal se kopao od 1859. do 1869. godine kao ambiciozan projekt spajanja Sredozemlja s Crvenim morem, koji će drastično skratiti put trgovačkim brodovima od Europe do Azije.
"Sueski kanal nije pravo jedne nacije", kazao je Ferdinand de Lesseps, francuski diplomat kojemu >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << pripadaju zasluge za osmišljavanje projekta, nadahnutog snovima faraona koji su htjeli prokopati takav kanal četiri tisuće godina prije.
"Svoje rođenje duguje i pripada ambicijama čovječanstva", rekao je Francuz u govoru 1864. godine.
Gradilo ga je milijun ljudi
Na izgradnji kanala radilo je milijun Egipćana, pokazuju službeni podaci. Pritom su im pomagale deve i mazge. Tijekom gradnje preminulo je nekoliko desetaka tisuća ljudi, tvrde stručnjaci.
Prvi brod prepolovio je 164 kilometara dug kanal 17. studenog 1869. godine. Novom prečicom izbjegao se dugačak i opasan obilazak uz Afriku. I Sueski kanal iskusio je kasnije posljedice turbulentnih događanja na Bliskom istoku.
Egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser, veliki zagovornik arapskog jedinstva, u srpnju 1956. usprotivio se britanskim i francuskim interesima i nacionalizirao tvrtku koja je upravljala kanalom. Odlukom je Naser jako dobio na popularnosti u domovini, ali i izazvao međunarodnu krizu.
Tri mjeseca kasnije su Francuska i Velika Britanija, države koje su do tada kontrolirale prolaz, uz pomoć Izraela napale Egipat.
Kanal je bio bojište i tijekom arapsko-izraelskih sukoba 1967. i 1973. godine.
Rekordan promet
Danas vitalnim morskim putem upravlja Uprava Sueskog kanala. Prije četiri godine kanal je proširen kako bi mogao poslužiti i modernim, većim plovilima. Prolaz je postao iznimno važan za egipatsko gospodarstvo, a njime prolazi 10 posto svjetske pomorske trgovine.
No regija je i dalje nestabilna. Kanal danas štiti egipatska vojska koja se nosi s dugotrajnom pobunom na sjevernom Sinaju.
Iako je u 19. stoljeću iskopan "rudimentarnim oruđem", kanal je danas spasonosan za egipatsku ekonomiju, smatra Osama Rabi, prvi čovjek Uprave.
Egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi organizirao je 2015. veliku svečanost u povodu otvaranja novog, 72 kilometara dugog kraka kanala, paralelnog s originalnim.
Uprava se od tada hvali novim prometnim rekordima i ističe da je novi krak omogućio prolazak većih konvoja i skratio vrijeme puta.
U kolovozu je pao rekord. U jednom danu kanalom je prošao 81 brod s ukupno 6,1 milijuna tona tereta, objavila je Uprava.
Tonaža je skočila, ističe Jean-Marie Miossec, stručnjak za pomorski promet i profesor na sveučilištu Paul Valery u Montpellieru. On smatra kako su rekordi povezani s "povećanjem kontejnerskog prometa između Azije i Europe, kao i Europe i Indijskog potkontinenta".
"Proširenjem kanala egipatske vlasti su povećale njegov potencijal, posebice vezano za veličine brodova i vrijeme prolaska", dodaje Miossec.
Prihodi od kanala u fiskalnoj godini 2018. - 2019. iznosili su 5,9 milijardi dolara, što je rast od 5,4 posto u odnosu na prošlu godinu, objavila je uprava u kolovozu.
Egipat planira da taj iznos 2023. naraste na 13,2 milijardi dolara.
"Škakljiva" obljetnica
U povodu otvaranja kanala 1869. organizirane su raskošne gozbe i banketi kojima je prisustvovala i francuska carica Eugenija, supruga Napoleona III.
Za 150. godišnjicu, pak, nisu planirane nikakve proslave. Analitičar Arnaur Ramiere de Fortanier vjeruje kako je godišnjica "malo škakljiva".
"Godine 1956. su stvari otišle u krivom smjeru", smatra Fortanier i dodaje kako je svim bivšim vlasnicima kanala Sueska kriza bila "katastrofa" s kojom se nijedna uključena strana nije dobro nosila.
Umjesto da govore o povijesti kanala do 1956., egipatske vlasti vole naglašavati postojeće rekorde i njegov doprinos egipatskoj ekonomiji.
"Svi pišu povijest na svoj način", kazao je francuski veleposlanik Stephane Romatet, naglasivši kako su Egipćani počeli ubirati plodove kanala tek nakon nacionalizacije 1956. godine.
U Egiptu i Francuskoj su u povodu obljetnice tiskane poštanske marke sa slikama De Lessepsa, a Egipat trenutno gradi i muzej posvećen kanalu u gradu Ismailiji, na lokaciji tvrtke koja je prvotno upravljala prolazom, no još uvijek se ne zna kad će biti dovršen.
.jpg)
