Izvor: Večernje novosti, 10.Maj.2013, 22:44 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Sučeljavanja: Bisić i Grujić o porezima
IZ paketa poreskih zakona, koje je upravo predstavilo Ministarstvo finansija i privrede, izbačena su dodatna opterećenja za građane, jer je u poslednjem trenutku precrtan porez na drugi stan. Za privredu bi, međutim, već od sledećeg meseca trebalo da važe nova pravila. Ako Skupština Srbije usvoji propise bez značajnih izmena, povećava se neoporezivi deo zarade, smanjuje se porez na plate, ali rastu doprinosi za PIO fond. Predstavnici Ministarstva i privrednika, za „Novosti“, iznose >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << procene kakve će efekte izazvati ove mere. * * * * * * * * * * * * * * * * * * * MILICA BISIĆ, SAVETNIK ZA PORESKU POLITIKU U MINISTARSTVU FINANSIJA FIRMI MANJI TERET PRVO što će osetiti preduzeća u Srbiji jeste smanjenje poreza na zaradu, uz povećanje neoporezivog iznosa i računica pokazuje da će im to godišnje uštedeti 1,7 milijardi dinara. Sledeće godine treba da osete efekat uvođenja pojedinačne poreske prijave. Proračuni, koje su uradile neke strane organizacije, govore da će administrativni troškovi u tom slučaju biti manji za 1,5 milijardi dinara. Treće, veliki broj odredbi u različitim zakonima pojednostavljuje poreski postupak - navodi Milica Bisić, savetnik za poresku politiku u Ministarstvu finansija, pozitivne strane novih propisa. * Koje će konkretno procedure biti pojednostavljene? - Tu je mnogo životnih, svakodnevnih pitanja s kojima se susreću preduzeća. Sada se, na primer, mnogo preciznije i jasnije određuje ko je poreski rezistent. To pitanje je izazivalo gomilu zabuna. Definisano je kada možete da izvršite otpis potraživanja, ili šta se dešava kada prodate potraživanje. To su dnevna poslovna pitanja.LOGIČNE KAMATE * ZaŠto se izmenama zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji predlažu kamate na poreska dugovanja koje su za dva odsto veće od zvanične zatezne kamate? - Poreska kamata i treba da bude stroža od uobičajene zatezne kamate. Nije nužno da bude na nivou zvanične zatezne kamate. * Poslodavci odgovaraju da će osetiti olakšanje zbog većeg neoporezivog dela zarade, ali ponavljaju da on treba da bude na nivou minimalne zarade. Da li se o tome uopšte razmišlja? - Dva su razloga zašto to nije moguće. Prvi je finansijski, jer nema para za to. Drugi razlog je činjenica da poreska disciplina i kultura u Srbiji moraju značajno da se promene. Onog trenutka kad podignete neoporezivi deo zarade na iznos minimalca, ja očekujem da bi najmanje polovina svih zaposlenih primalo minimalnu zaradu. Za takvu meru je neophodno da se poprave ekonomske okolnosti, ali i odnos prema plaćanju poreza i doprinosa. * Prethodna vlada je pokušala da uslovi plaćanje plata uz poreze i doprinose, ali to u praksi nije zaživelo... - Mislim da je sada to mnogo bolje rešeno i to uvođenjem pojedinačne poreske prijave. Ona je, u stvari, nešto poput platnog spiska koji će firma dostavljati Poreskoj upravi. Tu će biti podaci o zaposlenom i obračun obaveza. Računar to proverava i, ako je obračun ispravan, firmi vraća nalog sa ukupnim iznosom obaveze i šifrom tog plaćanja. Banka neće pustiti ni neto zaradu, niti će dozvoliti isplatu doprinosa ukoliko nema tog broja. * Ta procedura garantuje da je Poreska uprava proverila obračun poreza i doprinosa, ali ne i da ih je poslodavac i uplatio? - Da, ali ako je firma izvršila uplatu, Poreska uprava će moći da poveže iznos plaćanja sa onim što je prijavljeno kao plaćanje. Moći će automatski da zna knjiženje i plaćanja. To može da proveri za svaku firmu i za svakog zaposlenog. Znači da će moći odmah da reaguju. * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * BRANISLAV GRUJIĆ, VLASNIK KOMPANIJE „PSP FARMAN“ NEĆE BITI LAKŠE NE očekujem značajne uštede od novih mera. Te efekte sada nećemo osetiti. Da bi do uštede došlo neophodan uslov je značajnije povećanje neoporezivog dela zarade zaposlenih. I to do nivoa najnižih plata u Srbiji. Taj potez je neophodan uslov da bi došlo do povećanja plata zaposlenih. Trenutno opterećenje naročito pogađa radnike sa najnižim primanjima. Svaka opterećenja koja su veća od 40 odsto su problematična za privredu, a posledice osećaju direktno radnici. Ovako Branislav Grujić, vlasnik kompnije „PSP Farman“ i član Nacionalnog saveta za privredni oporavak, odgovara na pitanje - hoće li preduzeća imate ušteda posle usvajanja izmena zakona o porezu na dohodak građana. * U Ministarstvu navode da je u ovom trenutku određen maksimalan iznos plate na koji se ne plaće porez. Takođe, veruju i da bi poslodavci odmah svoje zaposlene prijavili na minimalac. Kako to komentarišete? - Sad ne pričam o mogućim zloupotrebama. Uvek ima onih koji pokušavaju da iskoriste „rupu u zakonu“ i to je drugo pitanje i poseban problem. Govorim šta treba da bude sistemsko rešenje. Opterećenje rada mora da bude manje. Sada čak 60 odsto plate radnika ide državi. I toliki teret ne može da reši naš glavni problem. A problem je u tome što realno mali broj radnika iz svojih plata podmiruje razne nadogradnje troškova.PAŠĆE KVADRATI * Koje su još posledice moguće posle povećanja poreza na imovinu preduzeća? - Očekujem da će to uticati na dodatno smanjenje cena kvadrata u Srbiji. To definitivno nije dobro rešenje za situaciju u kojoj se sada nalazi tržište nekretnina. * Privreda će zakonskim izmenama definitivno osetiti i veći porez na imovinu. Oporezivanje nekretnina preduzeća po tržišnoj ceni treba da nadomesti ukidanje naknade za korišćenje građevinskog zemljišta. Kako će to uticati na biznis? - Veći porez na imovinu preduzeća će zaista biti veliki problem. Tržište nekretnina u Srbiji je već godinama u potpunom zastoju. Veliki poslovni prostori godinama su prazni, a cene njegovog zakupa iz dana u dan padaju. Povećanje ovog nameta će dodatno pogoditi privredu. Imate situaciju i da firme poseduju značajne nekretnine koje ne koriste, ali ne mogu ni da ih prodaju. Godinama traje kriza. Već sada gube mnogo novca na njihovo održavanje, koje je skupo. Sa povećanjem poreza na imovinu to održavanje će postati još skuplje. * Novina je i pojedinačna poreska prijava, koja bi trebalo značajno da olakša proceduru uplate zarada i kontrolu poreza i doprinosa. Da li očekujete da će to smanjiti troškove poslovanja? - Mislim da je to dobro rešenje. Osetiće se manje administrativno opterećenje i procedura će biti značajno jednostavnija. Uopšte pozdravljam modernizaciju i reformu Poreske uprave u Srbiji. Važno je da ona ne bude neprijatelj privrede, već partner. Ona treba da bude samo transfer u preraspodeli novca od privrede ka državi. Ovo je dobar korak.
Nastavak na Večernje novosti...












