Izvor: Blic, 12.Dec.2005, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Stroga kontrola budžetskih para

Stroga kontrola budžetskih para

Narednih meseci trebalo bi da bude formirana državna revizorska institucija koja će, između ostalog, obavljati i reviziju trošenja novca iz republičkog budžeta, poslovanja javnih preduzeća, kao i organizaciju obaveznog socijalnog osiguranja i jedinica lokalne samouprave. Ovaj nezavistan i samostalni državni organ biće odgovoran isključivo Narodnoj skupštini.

Ova revizija neće zaobići ni poslovanje Narodne banke Srbije koje >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << se odnosi na korišćenje javnih sredstava, kao ni privredna društva koja je osnovao direktni ili indirektni korisnik javnih sredstava i kod kojih ima učešće u kapitalu ili upravljanju. Ali i političke stranke i preduzeća koji od republike, teritorijalnih autonomija i lokalnih vlasti primaju dotacije i druga bespovratna davanja ili garancije.

Revizija će moći da se sprovede i kod korisnika sredstava Evropske unije, donacija i pomoći međunarodnih organizacija, stranih vlada i nevladinih organizacija.

Oni će, kako piše u zakonu, morati da revizorima stave na raspolaganje sve tražene podatke i dokumenta, a što podrazumeva i poverljive informacije koji imaju oznaku tajne.

- U Engleskoj se na sličan način sprovodi revizija javnog sektora i to 'Nešenel odit ofis', institucija koja je specijalizovana za javni sektor. Eksterni revizori, u koje spadaju četiri velike kuće 'Dilojt i Tuš', 'Prajs voterhaus kupers', 'Ernest end jang' i KPMG, obavljaju reviziju samo po posebnim zahtevima, recimo kada je reč o donacijama - kaže za 'Blic' Džejms Tornli, partner u beogradskoj kancelariji KPMG-a.

U suštini, državna revizija ima istu medotologiju rada kao i eksterna, objašnjava naš sagovornik, samo što utvrđuje pravilnost trošenja novca iz budžeta, a na osnovu interne procedure potrošnje.

- Državna revizija primenjuje savremenu metodologiju, usaglašenu sa međunarodnim standardima. Ta metodologija podrazumeva i izveštavanje o svrsishodnosti poslovanja, odnosno trošenja budžetskih sredstava. Ona je poznata pod nazivom 3E (ekonomija, efikasnost i efektivnost). Nadležnost državne revizorske institucije, osim da planira i obavlja reviziju, jeste i da donosi podzakonske i druge akte, po potrebi i u skladu sa svojim mogućnostima da pruža stručnu pomoć Skupštini, Vladi i drugim državnim organima - kaže Milivoje Cvetanović, jedan od članova radne grupe koja je pisala zakon i dugogodišnji partner i savetnik 'Dilojta i Tuša'.

Ovaj državni organ moći će i da daje savete korisnicima javnih sredstava, kao i da sarađuje sa međunarodnim revizorskim i računovodstvenim organizacijama u oblastima koji se odnose na računovodstvo i reviziju.

U nadležnosti institucije biće i utvrđivanje programa obrazovanja i ispitnih programa za sticanje zvanja državni revizor i ovlašćeni državni revizor i organizovanje polaganje ispita za sticanje tih revizorskih zvanja.

- Snaga institucije je u njenoj stručnosti i nezavisnosti od izvršne vlasti. Institucija se finansira iz posebnog budžetskog razdela koji utvrđuje Skupština, i Ministarstvo za finansije nema mogućnost da taj budžetski razdeo umanji da bi ograničilo reviziju budžeta za koji je odgovorno. Institucija ima pravo da kada otkrije teško kršenje obaveze dobrog poslovanja i uputi poziv za razrešenje odgovornog lica. Ukoliko nadležni organ ne razreši odgovorno lice, institucija o tome obaveštava javnost, što je moćno oružje u njenim rukama - naglašava Cvetanović. Danijela Nišavić

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.