Sto slovenačkih tajkuna

Izvor: Politika, 03.Apr.2008, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sto slovenačkih tajkuna

Vrh liste pripao vlasniku lanca supermarketa iz Celja Mirku Tušu koji poseduje imovinu u vrednosti od 550 miliona evra, „najbogatija Slovenka” Melanija Knavs, supruga Donalda Trampa, odbila da iz Amerike pošalje tražene podatke

Od našeg stalnog dopisnika

Ljubljana – Mirko Tuš, vlasnik lanca supermarketa „Tuš” koji je nedavno proširio biznis u BiH a sada to radi i u Srbiji, ove godine je, prema oceni slovenačke revije „Menadžer”, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << proglašen za najbogatijeg Slovenca. Vrednost imovine ovog preduzetnika iz Celja, u poređenju sa prošlogodišnjom ocenom (240 miliona evra), više je nego udvostručena, tako da su je analitičari procenili na gotovo 550 miliona evra.

Tuš je prvu prodavnicu „na veliko” otvorio 1989. u Slovenskim Konjicama. Pre toga bio je komercijalista u celjskoj „Kovinotehni”. Njegova „priča o uspehu” izgleda ovako: „Mirko je svakodnevno pazar nosio u banku i pretapao ga u nemačke marke. Navodno je špekulisao tako što je u istom danu u Kreditnoj banci Maribor najpre menjao dinare u marke, a potom opet u dinare. Taj postupak je, takođe navodno, ponavljao nekoliko puta dnevno. Tako je uspevao da dođe do višestruko uvećane sume novca.”

Tušu je takva finansijska operacija uspevala u vreme visoke inflacije u bivšoj SFRJ sve dok tadašnji premijer Ante Marković nije zamrznuo kurs dinara, pa je Mirko iz Celja (umesto u banku u Mariboru) morao da produži dalje – do Austrije, gde je kupovao jeftiniju robu za svoj dućan. To mu je pomoglo da se održi na površini i zadrži u životu zametak svoje potonje imperije. Tušova firma „Engrotuš” je od 2001. naovamo čak dva puta u Sloveniji proglašena za „najbržu slovenačku gazelu”.

Poslovni magazin „Menadžer” objavio je ažuriran spisak 100 najbogatijih Slovenaca. Prva tri mesta zauzeli su Mirko Tuš, Igor Lah iz MNP-2 (nekadašnji „Megafin”) sa oko 250 miliona evra i Darko Horvat iz „Aktive holdings” („težak” oko 239,6 miliona evra). Kompanija iz grupe „Aktiva holdings” je, svojevremeno, bila vlasnik i srpskog „Hemofarma”, koji je pretprošle godine prodala s velikim kapitalskim profitom –prema oceni ljubljanskih „Financa” iznosi oko 140 miliona evra.

Rang-lista slovenačkih bogataša načinjena je, prema rečima odgovorne urednice revije „Menadžer” Vite Cajnko Javornik, na osnovu bilansa preduzeća za 2006. godinu koji su revalorizovani za 2007. tako što je za ocenu novog stanja imovine uzeto u obzir sve što piše u službenim bilansima svake pojedinačne firme. U „Menadžeru” podvlače da tu nije ubrojana privatna imovina vlasnika firmi, dakle nisu vrednovani luksuzni predmeti, nekretnine i slično, što svaki od pomenutih evromilionera nesumnjivo poseduje. Za preduzeća koja se kotiraju na berzi, kao parametar za ocenu bogatstva vlasnika poslužila je cena akcija određene firme na dan 8. januara. Ukoliko je preduzeće uspešnije, utoliko je više vredno, a samim tim veća je i „vrednost” njegovog gazde. Analitičari „Menadžera” tako, kao i prethodnih godina otkako početkom aprila publikuju spisak domaćih bogataša, u potpunosti stoje iza svojih procena, tvrdi Cajnko Javornik.

Ove godine je „otkriveno” čak 30 novih bogataša, uglavnom preduzetnika koji su lane izostali sa spiska jer njihovi podaci nisu bili u celini dostupni u javnim bazama. Među „novajlijama” je i Bine Kordež, predsednik uprave „Merkura”, jednog od slovenačkih paradnih trgovačkih preduzeća koje se širi van granica Slovenije i ima poslovnice i u Srbiji. Kordež se „prizemljio” među najbogatijima zahvaljujući prošlogodišnjem kontroverznom otkupu „Merkura”, kada se našao na meti kritika jer je otkup firme na čijem je čelu finansirao pozajmicom od banke, a ne gotovinom, zbog čega je bilo mnogo polemika na temu zašto menadžeri državnih preduzeća dobijaju privilegiju da ih otkupe i stiču bogatstvo zahvaljujući novcu koji nije njihov.

Nova slovenačka lestvica bogatih otkriva da je većina prošlogodišnjih bogataša danas još imućnija, a mnogima je uspelo i da prošire biznis na veća tržišta u državama zapadnog Balkana. U vrhu bogataškog krema pronalazimo i Ivana Zidara, predsednika uprave građevinskog giganta SCT, čije ime je proteklih sedmica krasilo rubriku „hronika” u svim medijima, posle spektakularnog hapšenja. Opozicija smatra da je opcija premijera Janeza Janše uoči predstojećih izbora lansirala aferu „Čista lopata” u kojoj je „stradalo” čak troje direktora ovdašnjih najvećih građevinskih preduzeća, koji su posle noći provedene u pritvoru dobili priliku da se brane sa slobode u procesu u kome se raščišćavaju malverzacije u građevinarstvu. Zidar se probio među prvih dvadeset bogataša jer je lane uspeo da poveća sopstveni udeo u SCT-u.

Za slovenačku javnost je još prošle godine bilo iznenađenje da u vrhu lestvice „caruje” Mirko Tuš, koji, kako saznajemo, „ima veliku prednost pred drugim konkurentima” na osvojenom prvom mestu. Učvrstio se na prvoj poziciji zahvaljujući i najavi da sprema „naskok” na berzu, zato analitičari predviđaju da će tržišna vrednost njegovog preduzeća dodatno poskočiti. Pod reflektorima „preispitivanja opravdanosti bogatstva” opet su se našli i ljudi poput nekadašnjeg prvog čoveka „Merkatora” a danas gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića, koji je još lane skliznuo na 47. mesto, iako mu imetak iznosi oko 12,1 milion evra. Zanimljivo je da ni ove godine među prvih deset nema Matjaža Gantara, prvog čoveka investicione firme „KD grupa”, koga su novinari najradije prozivali kao „najbogatijeg u društvu blagostanja”. Gantar je, međutim, lane sa 15,4 miliona evra u vlasništvu završio tek na 33. mestu, dok je najbogatija Slovenka, „bar na papiru” i to na visokom četvrtom mestu na lestvici, ove godine Danijela Rakovič iz manje poznate firme „Kolonel”, koju procenjuju na 141,6 miliona evra; poslovanje Rakovičeve povezuje se sa moćnom „Pivarom Laško” i biznismenom Boškom Šrotom.

Revija „Menadžer” je još lane pokušala da dođe do podataka o svoti kojom raspolaže „najbogatija Slovenka” Melanija Knavs, supruga Donalda Trampa, ali je Melanija odbila da iz Amerike pošalje tražene podatke. Ukratko, komentatori su ponovo dobili šansu da odmeravaju ko je pošteno zaslužio titulu među prvih 100 a ko se tu našao zbog „tajkunstva”; slovenačka posebnost su i bogata porodična preduzeća, pa među multimilionerima na 11. mestu štrči familija Anderlič, vlasnica „Kranjske investicijske družbe” (71,2 miliona evra), odmah iza sledi porodica Pušnik sa 67 miliona evra, koliko je ocenjena vrednost njihove berzansko-posredničke kuće „Medvešek Pušnik”, na 14. mestu je porodica Polič, vlasnica TV kuće Kanal A (imovina je procenjena na preko 64,8 miliona evra)... Donja granica za ulazak u ovaj prestižni klub iznosi 11 miliona evra sadržanih samo u bilansu preduzeća a ne u punom i privatnom bogatstvu koje čine luksuzne jahte, bajne vile i skupoceni automobili.

Svih 100 najbogatijih Slovenaca smestilo bi se zajedno na 260. mesto Forbsove lestvice najbogatijih Zemljana. Ukupna vrednost njihove imovine iznosi četiri milijarde evra.

Ako poredimo najbogatije Slovence sa najbogatijim Srbima, Filipom Cepterom i Miroslavom Miškovićem, prema poslednjim zvaničnim podacima o njihovoj imovini, njih dvojica sami vrede gotovo kao „slovenački klub 100”. Naime, poljski list „Vprost” je još 2005. godine imovinu Ceptera procenio na četiri milijarde dolara (oko 2,56 milijardi evra), dok je Mišković na „Forbsovoj” listi za 2.007. godinu, koja je objavljena februara te godine, posedovao milijardu dolara (640 miliona evra). Iako ni Cepter ni Mišković nisu na ovogodišnjoj listi „Forbsa”, sudeći po njihovim učešćima u srpskoj privatizaciji, teško je verovati da se njihova imovina umanjila.

Svetlana Vasović-Mekina

[objavljeno: 04/04/2008]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.