Stigla naplata za lažni život

Izvor: Vesti-online.com, 29.Nov.2011, 13:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Stigla naplata za lažni život

Srpska privreda od izvoza zarađuje oko 6,5 milijardi evra i odmah ih troši za nabavku repromaterijala, tako da u slučaju kraha evra ne bi bilo ogromnih problema, kao što bi to bio slučaj sa spekulativnim investicionim fondovima ili bankama. Međutim, srpski privrednici računaju na izvoz od 800 miliona evra na italijansko tržište, kao i 900 miliona evra na tržište Nemačke i to bio bio problem, kaže za "Vesti" biznismen Milan Knežević, jedan od čelnika Asocijacije malih i srednjih >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << preduzeća u Srbiji.

Šta činiti ako se drastično smanji izvoz u zemlje EU?

- Bićemo u velikom problemu. Iluzija je ono što poručuju iz Privredne komore Srbije da treba tražiti treća tržišta. Tržišta se godinama strateški osvajaju, ne padaju sa neba. Sada se priča o Turskoj kao o velikom tržištu, kao da Turska čeka samo na nas! Mi privrednici znamo koliko mukotrpnog truda treba da se uloži da bi se osvojio novi prostor za izvoz.

Srpska privreda grca u dugovima

- Tačno, privreda sada duguje oko 22 milijarde evra. Problem je što su kamate na kredite visoke, 11 odsto. Samo za kamate provrednici godišnje moraju da plate oko 2,5 milijardi evra. Odgovorno tvrdim da trenutno u Srbiji ne postoji nijedna privredna grana, niti jedan biznis koji se isplati i u kome mali privrednik može da zaradi.

Kako vidite EU i zonu evra u budućnosti?

- Evropska unija će propasti ako bude spasavala zemlje koje su pred bankrotom. Potrebno je zadržati samo zdravo ekonomsko tkivo, samo tako će evrozona opstati.

Uveliko je počelo povlačenje evra iz evropskih banaka?

- U ovom trenutku najveća opasnost je domino efekat. Evro kao valuta nema svoju matičnu zemlju. Ovo ludilo u EU se dešava zbog toga što su se svi krišom zaduživali, to je zapravo kolaps javnih dugova. Vlade zemalja EU su se udvarale građanstvu, odobravale preveliku javnu potrošnju ne misleći o posledicama. Sada je došlo vreme za naplatu dugova. Lažna tražnja, lažni život, lažni krediti - sve će to skupo koštati zemlje EU.

Iz Udruženja banaka Srbije poručuju da građani ne treba da brinu za svoje štedne uloge.

- Ne verujem u haotični scenario i krah evra, ali... Ukoliko bi se štedni ulozi naših građana menjali iz evra u dinare, to bi izazvalo inflaciju i minimum 10 odsto gubitaka za svakog klijenta. Ako se govori o zameni evra, hipotetički govoreći, u nemačku marku, ne verujem da će Nemačka biti u situaciji da štampa velike količine maraka. Nisam bankar, ali u svakom slučaju gubici su neizbežni.

Da li postoji mogućnost da Nemačka vrati svoju staru valutu?

- Ukoliko bi Nemačka povratila staru valutu, ona bi je najmanje 20 odsto devalvirala, da bi Nemačka sačuvala svoj izvoz. Situacija ne bi bila ista kao kad su evropske zemlje prelazile na evro. Mada je i tada bilo jasno da je izvršena globalna pljačka građana, jer je tada sve obezvređeno 50 odsto. Danas ne postoji ništa sigurno u šta vredi ulagati, osim zlata, a time se ne bave pojedinci nego samo investicioni fondovi.

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.