Stepenasta štednja, aparati, kasice…

Izvor: Politika, 09.Mar.2008, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Stepenasta štednja, aparati, kasice…

Pored stimulativnih kamata, tu su i razni pokloni kojima banke privlače štediše

Besplatne kreditne kartice, penzionerima aparati za merenje krvnog pritiska, a mališanima kasice s parama... Sve su to specijalni pokloni kojima banke danima mame štediše, naravno uz stimulativne kamate, a ponegde i uz dogovor o mesečnoj isplati. Štediše samo treba da se odluče za banku i rok na koji će joj poveriti novac i da imaju na umu da kad podižu kamatu za devize moraju i da plate >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << porez od 20 odsto.

Rajfajzen banka je od petka ponudila novi model – stepenastu štednju. To znači da je uloženi depozit u svakom trenutku dostupan, a da kamata stepenasto raste nakon svakog perioda oročenja, takozvane stepenice, od početnih tri do maksimalnih 10 odsto godišnje za štednju u evrima, ukoliko štedni ulog ostane položen do 36 meseci, koliko iznosi najduži rok.

Ako je ulog u dinarima, kamata raste od šest do maksimalnih 12 odsto godišnje. Takođe, posle svakog perioda oročenja, kamata se pripisuje glavnici, a ako se pre maksimalnog roka podigne novac, za poslednji period obračunava se kamata po nominalnoj stopi važećoj za pretposlednju stepenicu. Klijent ima mogućnost i naknadnog uloga, koji od dana uplate započinje zasebni ciklus stepenastog uvećanja. Pogodnosti stepenaste štednje je moguće koristiti samo za uloge u dinarima i evrima. Efektivna kamata za evro se kreće od 5,71 do 5,72 odsto, a za dinare od 9.40 do 9.41 odsto godišnje.

Banke misle i na najstarije, pa tako u Unikredit banci svi penzioneri koji oroče na godinu dana minimum 3.000 evra, do 31. marta, dobijaju na poklon i aparat za merenje pritiska ili merenje nivoa šećera u krvi. Ta banka povećala je kamate za oročenu štednju u evrima na periode od jedan, tri, šest i 12 meseci. Povećanje je u proseku za osam do 10 odsto, tako da se sada kamate, u zavisnosti od perioda oročenja, kreću od 5,19 odsto godišnje za oročenu štednju na mesec dana, do 5,89 odsto za uloge oročene na godinu dana. Unikredit banka ujedno nudi i najviše kamate za dolarsku štednju, gde za dolare oročene na 12 meseci iznosi 6,08 odsto. Minimalni iznosi oročenja u bilo kojoj valuti nisu određeni, što znači da navedene kamate pripadaju bez obzira na iznos oročenja.

Besplatna „viza elektron” kartica dobija se u banci Intezi, kada se oroči minimum 250 evra. Banka nudi stimulativne kamate do poslednjeg dana marta, a dodatna pogodnost je što građani mogu da kupe evro po povoljnijem kursu uz istovremeno polaganje na štednju.

Od visine uloga u Pireus banci zavisi i koliku kamatu će štediša dobiti. Oni koji oroče najmanje 2.000 evra na šest meseci, i više, dobijaju poklon – „viza”, „masterkard” ili „dinakard” revolving kreditnu karticu sa limitom od 500 evra. Banka je povećala kamate na sve depozite u dinarima i evrima. Kamate za oročenu štednju u dinarima su od 6,5 do 8,5 odsto, za neoročenu po tekućem računu tri odsto. Za oročenu štednju u evrima efektivna kamata je od 3,03 do 6,29 odsto za sredstva oročena na tri godine.

Oročenjem deviza na šest meseci u Folks banci može se računati na godišnju efektivnu kamatu od 8,28 odsto, ali je neophodna i kupovina investicionih jedinica i to fondova sa kojim ova banka sarađuje– „Fima”, „Fokus”, „Delta”, „Citadel” i „Ilirika”.

Banke sve više obraćaju pažnju i na najmlađe štediše. Tako u Erste banci godišnje efektivne kamate za dečju štednju u zavisnosti od iznosa i perioda oročenja kreću se od 5,11 odsto pa do 6,63 odsto.

U Komercijalnoj banci, lideru po štednji, postoji nekoliko vrsta štednji, a najatraktivnije su rentna štednja i „cvrčak štednja”, gde je kamatna stopa 7,50 odsto godišnje do punoletstva.

Nedavno je i Prokredit banka ponudila stimulativne kamate za devize oročene na šest i 12 meseci. Može se podići 10 odsto oročenog iznosa bez raskida, kao i uvećati glavnica bez razročavanja.

B. Dumić

[objavljeno: 10/03/2008]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.