Šta očekivati od ekonomskih mera?

Izvor: B92, 09.Jun.2014, 10:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šta očekivati od ekonomskih mera?

Beograd -- Najavljene ekonomske mere mogu imati samo kratkoročne efekte, ali čak i ako ih bude bilo, oni bi bili zanemarljivi, smatra ekonomista Danilo Šuković.

"Dugoročnih efekata ne može biti ukoliko se ne postigne istinski rezultat u jačanju institucija i privrednog ambijenta. Potrebna nam je tražnja i novi rast, samo to povećava broj radnih mesta", navodi Šuković.

A novi rast neće doći bez novih investicija, a niko neće investirati u Srbiju ako zna da postoji >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << korupcija, da sudovi ne rade kako treba, ako državom vlada ekonomska, a ne politička moć. Sve te mere mogu nešto da znače na prvi efekat, ali krucijalnih, pravih rezultata nema bez istinskog smanjenja korupcije, bez poverenja u sudove, kao jakih institucija koje nisu podložne manipulacijama. Ali, to su postepeni koraci, kao i rezultat, kaže Šuković, direktor Centra za ekonomska istraživanja.

Slično misli i Miroslav Prokopijević, saradnik Instituta za Evropske studije, koji tvrdi da ove mere neće imati efekat, već će samo biti potrošena velika sredstva. "Snižavanje poreza za novozaposlene je duboko nefer prema onima koji imaju starozaposlene i plaćaju kompletne poreze. Osim toga to je kratkoročna mera, a u fiskalnoj politici je poznato da takve mere ne daju rezultate, jer se ljudi ponašaju prema dugoročnoj perspektivi", kaže Prokopijević.

On dodaje da su sve navedene mere direktno mešanje države u privredu.

"Toliki intervencionizam i direktno mešanje države u privredu je nezamislivo za moderne ekonomije. Posao države je da sanira ovu poplavu, puteve, kuće, mostove koji su propali, da se postara da budu dobre reforme zdravstva, obrazovanja, sudstva. Ali, to naši političari ili ne znaju ili im se više sviđa da pokazuju koliko su moćni. Kod nas vlada partokratija umesto tehnokratije, a potrebno je da nauka i struka kažu kakve su reforme potrebne za svaku oblast posebno. Ekonomska politika treba da se zasniva na ekonomskoj nauci", zaključuje Šuković.

Mahmud Bušatlija, konsultant za investicije, ističe da su i poreske olakšice i stimulacije za zapošljavanje zapravo subvencije, koje opet država mora da nadomesti odnekud, da bi platila penzije ili plate ljudima u javnom sektoru.

"Nekako se vrlo lako troše i obećavaju državne pare, ali ne vidim da se stvorio bilo kakav uslov, a da ne govorimo o naznakama da će se srediti ambijent, da može da obezbedi prihode budžetu tolike da se može trošiti kako je predloženo", smatra on.

"Ove mere neće dovesti do zapošljavanja, privlačenja stranih investicija i slično. Ideja da se obezbede 1,2 milijarde povoljnih kredita je takođe loša, jer će oni uglavnom otići za likvidnost, jer u situaciji u kakvoj je naša privreda, nema mesta za investicije. Ako vi imate kredit koji morate plaćati pet odsto, a on ide u likvidnost, a ne u investicije, to se ne isplati, i niko ga neće ni uzimati. Ili će naći drugi izvor ili će zatvoriti firmu", smatra Bušatlija.

On dodaje da je do kraja 2011. za 10 godina u zemlju ušlo 33,5 milijardi evra po osnovu investicija, polovina direktnih a polovina kratkoročnih i dugoročnih kredita, a da su sve naše investicije do sada bile "bacanje para".

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.