Srpski poslanici da gaje svinje

Izvor: B92, 01.Maj.2015, 15:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Srpski poslanici da gaje svinje"

Jedan od najvećih proizvođača i trgovaca mesom u Srbiji Petar Matijević kaže da se poslanici poljskog Sejma takmiče ko će imati više svinja.

"Evo, sad Poljaci imaju najveću proizvodnju svinja u Evropi. Članovi Sejma se takmiče u tome ko će imati više rasplodnih krmača, poslanici ih imaju i po hiljadu", kaže Matijević.

Na pitanje da li to predlaže našim poslanicima da krenu u biznis sa svinjama, Matijević odgovara potvrdno.

"Da, da vide kako >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << je to raditi. I kako se zemlja zaista može izvući iz krize", kaže on.

A kao najveći problem srpske privrede navodi sivu ekonomiju. "Država će biti prava kada pop bude davao fiskalni račun i muzičar u kafani. Problem je i monopol, toga ne bi smelo biti ni u jednoj oblasti. Država treba da ima plan, šta hoće, šta treba proizvoditi. Ne može ova zemlja živeti na frizerskim salonima", smatra Matijević.

Matijević smatra da će dolazak nemačke mesne industrije „Tenis” pozitivno uticati na naše svinjarstvo i celokupnu privredu s obzirom na to da će taj iskusan i kvalitetan proizvođač svakako doneti i dobru genetiku, kakva nam je nedostajala, a pokrenuće i tržišnu utakmicu u kojoj će moći da učestvuju samo najbolji od nas pa će kvalitet te proizvodnje u Srbiji biti na najvišem nivou.

"Genetika koju će „Tenis” doneti i zdrava konkurencija omogućiće proizvodnju ekonomski isplative svinje, i za nas i za Evropsku uniju. Ako znaju da naprave „mercedes”, kako ne bi znali da proizvedu i najbolju svinju, a mi od njih treba da učimo", smatra prvi čovek kompanije „Matijević”, koja na farmama ima 100.000 tovljenika, a planira da vrlo brzo udvostruči taj broj.

Na konstataciju da se očekuje da će „Tenisu” u Srbiji državno zemljište biti dato u dugoročan zakup, Matijević odgovara da se nada da će to biti omogućeno i domaćim proizvođačima.

"U svakom slučaju, treba obezbediti sve uslove da proizvodnja svinja u Srbiji bude konkurentna, kakva sada nije. Nije izvoz u Rusiju stao zato što tom tržištu ne treba svinja već što su naše skupe. Dobro je svoje hvaliti, ali zaista treba da naučimo od boljih jer nas tek čeka konkurencija u EU i samo oni koji budu najžilaviji i najbolji moći će da prežive. I ja sam tog svestan i moram se pripremiti – povećati produktivnost, smanjiti troškove i uvećati obrt. Moraju se izjednačiti domaći i strani ulagači, čak dati domaćim prednost jer sve troše u Srbiji, ovde ulažu, retko iznose novac napolje", kaže on.

Na to što se njegova kompanija pominje kao jedan od najvećih uvoznika, Matijević kaže:

""Matijević” je najveća klanica. Najviše uzgajamo i svinja, i pilića, što znači da je kod nas meso najsvežije. Zakoljemo 220.000 svinja godišnje, pet miliona pilića i 15.000 bikova, a u odnosu na proizvodnju, uvozimo najmanje od svih – tek šest odsto celokupne proizvodnje. Uvozimo meso koje se koristi samo za proizvodnju trajne robe".

"Pri tom, imenom i prezimenom sam potpisan na svu svoju robu, na svaku salamu. A zašto trgovački lanci ne potpisuju robu koju proizvode već je prodaju robu pod robnom markom? Skrivanje iza robne marke znači nešto drugo – da se kupuje po damping-cenama od malih proizvođača koji sigurno tehnološki ne mogu parirati velikim industrijama", tvrdi Matijević.

On kaže da bz udruživanja mali poljoprivrednici neće moći opstati u utakmici s velikim.

"Ne može biti isplativo domaćinstvo s dve krave i deset svinja u oboru, to je nekad bilo, kada su nam trebale jedne pantalone i pola kile pasulja dnevno. Život postavlja nove standarde, ne može se pristojno živeti s pet jutara. Poljoprivreda ne sme da bude socijala kao što je sada, ne može država subvencionisati tako što uzima poreskim obveznicima, a daje onome ko loše proizvodi. Moramo poraditi na povećanju konkurentnosti, a preduslov su kvalitetna sirovina i vredne ruke. Evo, sad Poljaci imaju najveću proizvodnju svinja u Evropi", navodi Matijević.

Na pitanje treba li da nas brine što ćemo strancima omogućiti kupovinu naše zemlje, Matijević kaže:

"Stranci ne kupuju zemlju, to je mali obrt. Jeftinija je zemlja u Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumuniji nego kod nas. A kod nas je i sada dozvoljena kupovina zemlje. Pa odavno imamo strance na njivama".

On kaže i da je zinteresovan da kupi šećeranu u Žablju. Žabaljska šećerana „Šajkaška”, kao i ona u Crvenki, u vlasništvu su grčke industrije šećera „Helenik šugar”.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.