Srbija gubi zanatlije, uskoro će morati da ih uvozi VIDEO

Izvor: B92, 15.Jul.2019, 15:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srbija gubi zanatlije, uskoro će morati da ih uvozi VIDEO

Beograd -- U srednjim stručnim školama i gimnazijama ostalo je još 9.000 mesta posle prvog upisnog roka, pokazuju zvanični podaci.

Školu, koju su na spisku odredili kao prvi izbor, upisaće 65 odsto učenika.

U srednjim stručnim školama i gimnazijama ostalo je još 9.000 mesta posle prvog upisnog roka, pokazuju zvanični podaci.

Školu, koju su na spisku odredili kao prvi izbor, upisaće 65 odsto učenika.

Predsednik foruma srednjih stručnih >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << škola Milorad Antić, kazao je u jutarnjem programu Prva TV, da je od okupnog broja upisanih negde oko 6.200 đaka u četvorogodišnjim školama, dok je u trogodišnjim školama 2.440 učenika.

Niko neće u trogodišnje škole

"To znači da mi polako, ali sigurno gubimo zanatlije. Retko ko želi da se upiše u trogodišnje škole", kaže Antić.

Te škole nisu popularne, iako su zanimanja za koja školuju veoma dobro plaćena. Zidari, armirači, keramičari, stakloresci su izuzetno dobro plaćeni i njihova dnevnica kreće se od 30 do 50 evra.

Razlog nije materijalni status, nego činjenica da ta zanimanja nisu cenjena.

"Tu nije samo materijalna osnova, nego pitanje dostojanstva, poštovanja, nekih privilegija koje ostali imaju, a oni ne", smatra Antić i dodaje da ćemo uskoro biti prinuđeni da uvozimo zanatlije.

Sada, navodi, imamo situaciju da priučeni majstori, koji imaju par meseci kursa ili su nešto naučili od majstora, rade poslove vodoinstalatera, keramičara, stakloresca.

Medicinska škola karta za odlazak

Medicinska škola oduvek je bila jedna od najpopularnijih srednjih škola ovde.

"Razlozi za to su kako odlazak u inostranstvo, tako i dolazak do brzog radnog mesta i studiranje na Medicinskom fakultetu ili stomatologiji", objašnjava Antić.

Druga po interesovanju je Elektrotehnička škola i zanimanja tehničar za informacionu tehnologiju, administrator mreže i tehničar za računare.

"To su izuzetno tražena zanimanja i ja ne znam zašto je Ministarstvo prosvete, zajedno sa direktorima škola ubacilo ta zanimanja u gimnazije kada pripada elektro struci", dodao je.

Gimnazijama pada popularnost

Iako su stručne škole popularne, činjenica je da gimnazijama pada popularnost.

Ljudi koji žive u manjim sredinama nemaju sredstava da decu školuju u gimnazijama, jer ih to obavezuje da kasnije studiraju, kaže Aleksandar Markov, predsednik Foruma gimnazija.

"A troškovi studiranja su prilični. Ne samo kupovina knjiga i slično, nego i život u većim gradskim centrima, kao što je Beograd, Novi Sad, Kragujevac i drugi univerzitetski centri", objašnjava gost Prva TV.

Ima mesta u IT odeljenjima

Četvrtina odeljenja u gimnazijama je ostala nepopunjena, to je oko 300 slobodnih mesta je ostalo u IT odeljenjima. Razlog za to je, po njemu, što Srbija nema toliko talentovane dece.

"Ne može ni svako da postane programer. Jer da može onda bismo svi bili programeri i imali bismo platu po 2.000 evra. Ovde se, na jedan veštački način, pokušava povećati taj broj budućih programera uvođenjem gimnazijskih stručnih IT odeljenja, ali mislim da to nije dobar put", smatra on.

ETŠ Nikola Tesla najpopularnija

Kada poredimo srednje stručne i škole i gimnazije Elektrotehnička škola Nikola Tesla je najpopularnija među srednjim školama i ona upisuje 16 odeljenja prvog razreda.

"A na teritoriji Beograda imate samo 16 gimnazija, pa puta - u proseku - sedam, osam odeljenja prvog razreda. Prosto, veći je broj odeljenja i naravno da će tu veći broj poena opasti", navodi on i kaže da je predimenzionirano da su gimnazije izgubile na popularnosti.

Veći problem od toga je osipanje i devalvacija znanja gde s jedne strane postoji masovno poklanjanje ocena, a s druge strane postoji problem potpuno nezainteresovanih učenika.

Neki roditelji ne mogu da školuju decu

"Deo đaka odlazi u privatne škole, ali postoji i veliki broj roditelja koji su napustili državu nezadovoljni uslovima u kojima žive i postoji jedan deo roditelja, koji, na žalost, nisu imali ni sredstava, ni mogućnosti da svoju decu školuju, što je zaista veliki problem", naveo je gost Prva TV.

Dualno obrazovanje je izuzetno traženo i obično su sva mesta u školama koje ga imaju popunjena, kaže Milorad Antić.

"Praktična nastava je na visokom nivou i onda iz njih izlaze i majstori i tehničari", objašnjava razloge popularnosti škola koje imaju dualno obrazovanje.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.