Sporazumom ukinute skupe carine

Izvor: B92, Beta, Tanjug, 08.Dec.2009, 13:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sporazumom ukinute skupe carine

Beograd -- Odmrzavanjem Sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju ukidaju se carine na proizvode koje u sastavu imaju 50 odsto domaćih sirovina.

Carine će biti ukinute na proizvode koji u svom sastavu imaju 50 odsto domaćih sirovina, s tim što će se "domaćim" zvati i proizvodne sirovine iz regiona. Time će se u znatnoj meri smanjiti troškovi izvoza, jer će garderoba proizvedenu od turskog pamuka, na primer, moći da se prodaje u EU kao domaća roba bez plaćanja skupih >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << carina.

Ono što se u teoriji zove „mogućnost dijagonalne kumulacije porekla robe”, u praksi će značiti da će ovdašnji privrednici biti oslobođeni plaćanja carine prilikom izvoza u EU ukoliko kao proizvodne sirovine koriste one iz zemalja sa kojima naša zemlja ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.

U Privrednoj komori Srbije objašnjavaju da se to odnosi na sirovine koje se uvoze iz EU, CEFTA regiona (Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Makedonije, Moldavije i Crne Gore). To pravilo važiće i za one koji sirovine uvoze iz Turske. Kako saznajemo u Ministarstvu ekonomije, sporazum o slobodnoj trgovini sa tom zemljom stupiće na snagu od 1. januara sledeće godine.

Vlada: Sporazum jača stabilnost

Stupanje na snagu Prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU doprinosi jačanju ekonomske stabilnosti Srbije i sigurnosti izvoznika, navodi Vlada Srbije. Taj sporazum predstavlja trgovinski deo Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i odnosi se na uspostavljanje zone slobodne trgovine između EU i Srbije, odnosno postepeno ukidanje carina i kvota u međusobnoj trgovini.

Prelazni sporazum će, kako se navodi, važiti do momenta stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a njegova primena počinje odmah. Prelaznim sporazumom EU potvrđuje svoju jednostranu odluku, kojom je još 2000. godine ukinula carine i većinu kvota za robu koja se izvozi iz Srbije u EU, a koja je srpskim izvoznicima „uštedela" više od dve milijarde evra, navodi se u saopštenju.

Srbija, takođe, dobija ekskluzivne kvote za izvoz određenih osetljivih proizvoda koji su u EU pod posebnim režimom trgovine: šećer (180.000 tona), vino (63.000 hektolitara), junetina (8.700 tona) i određenih vrsta ribe. Takođe, Srbija dobija mogućnost dijagonalne kumulacije (sabiranja) porekla robe u trgovini sa EU, regionom CEFTA, a, u bliskoj budućnosti, i sa Turskom i EFTA zemljama (Norveška, Švajcarska, Island i Lihtenštajn).

Srpski ministri pozdravljaju odluku EU

Radojević: Dobra vest za Zastavu

Generalni direktor Grupe "Zastava vozila" Zoran Radojević kaže da je odluka Evropske unije da odblokira Prelazni trgovinski sporazum nesumnjivo dobra za Srbiju i njenu privredu. On je rekao da je to, takođe, dobra vest za kragujevačku Zastavu i za Fijat, koji je prošle godine potpisao strateški ugovor sa državom Srbijom o zajedničkom ulaganju u kragujevačku fabriku automobila, Radojević je ukazao "da je do sada postojala jednostrana primena tog sporazuma, jer je naša zemlja snizila carinu za vozila sa 20 na deset odsto".

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić navodi da je odmrzavanje Prelaznog trgovinskog sporazuma dobra vest, budući da će Srbija, zbog stupanja na snagu tog sporazuma, i ubuduće moći da izvozi u EU bez carina i da očekuje veći priliv investicija iz Evrope. Dinkić je rekao i da je Srbija zbog plaćanja izvoznih carina za izvoz robe u zemlje CEFTA imala godišnji gubitak od 150 miliona evra.

Ministar trgovine i usluga Srbije Slobodan Milosavljević kaže da odmrzavanje Prelaznog trgovinskog sporazuma znači veću konkurentnost domaćih proizvoda na tom tržištu.

"Puna primena Sporazuma je odlična vest, jer će jednogodišnja jednostrana primena Srbiju, prema procenama, koštati od 75 do 100 miliona dolara", rekao je on i dodao da je "bitno i da će Sporazum dodatno smanjiti rizik za investiranje i poslovanje sa Srbijom i pomoći smanjenjenje trgovinskog deficita".

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Saša Dragin smatra da deblokada Prelazinog trgovinskog sporazuma povećava šanse za izvoz u zemlje Evropske unije, ali i mogućnosti za korišćenje pretpristupnih fondova.

Bajec: Sporazumom do više investicija

Odmrzavanje Prelaznog trgovinskog sporazuma Srbije sa EU omogućiće veće privlačenje stranih investicija, veću sigurnost za domaće izvoznike i povećanje konkurentnosti srpske privrede, kaže ekonomista Jurij Bajec.

"Sada imamao stalni aranžman, dvosmerni kolosek i u tom smislu Srbija i izvoznici, odnosno proizvođači imaju stabilnu situaciju", dodao je on i dodao da će "to biti veoma važno sa stanovišta ekonomske razvojne politike države, jer Srbija u narednom periodu mora mnogo više da se orijentiše na izvoz, a ne toliko na domaću tražnju".

Bajec je rekao da Srbija ni do sada nije u potpunosti koristila kvote za izvoz u EU koje je imala, što bi Sporazum mogao da promeni, dodajući da bi on mogao delovati pozitivno i na veće privlačenje stranih investicija.

Proizvodnju prilagoditi tržištu EU

Ekonomista Milan Kovačević je ocenio da vest o deblokadi sporazuma sa Srbijom predstavlja izuzetno pozitivnu poruku investitorima. Kovačević, koji je konsultant za strana ulaganja u Srbiji, objasnio je da će sporazum omogućiti potpuno slobodnu trgovinu, što će ohrabriti invstitore da dodju jer će robu moću bez problema da plasiraju na evropsko tržište.

Odmrzavanjem Prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU, privreda Srbije jeste dobila šansu za veći izvoz, ali treba biti svestan, da to tržište zahteva visoke standarde i sertifikate za sve proizvode, koje mi uglavnom nemamo, pa prozvodnju treba tek prilagoditi tim zahtevima, kaže ekonomista Mahmud Bušatlija.

On je rekao da sada samo od nas zavisi da li će biti većeg izvoza, napomonjući da je veliki problem što nemamo dovoljno veliku proizvodnju, odnosno ona je sada, posle privatizacije mnogo manja, nego 2001. godine. Nisu se ispunila očekivanja da će privatizacija povećati privredne aktivnosti, tako da su nam sada potrebni podsticaji za podizanje privrednih kapaciteta.

Bušatlija smatra da ne treba očekivati da će investitori, posle odmrzavanja sporazuma odmah pohrliti u Srbiju, jer su za to potrebni i drugi preduslovi, prema ocenama Svetske banke postoji visok politički rizik zemlje, a i kreditni rejting je loš, pa su u Srbiji krediti veoma skupi.

Privrednici zadovoljni odmrzavanjem

Direktna poruka investitorima

Odmrzavanje Prelaznog trgovinskog sporazuma je direktna poruka investitorima da je Srbija zemlja sa znatnom manjim rizikom investiranja, kaže nekadašnji ministar za privredu i privatizaciju Aleksandar Vlahović.

Rade Pribićević, direktor korporativnih poslova „Dunav hrana grupe”, u okviru koje posluje „Knjaz Miloš”, „Bambi-Banat” i nekoliko mlekara, takođe smatra da će protokol o poreklu robe proizvođačima doneti znatne uštede.

"Značajno je to što će nam deblokada sporazuma omogućiti lakšu prodornost na tržište EU. I do sada smo mogli da uvozimo bez carina, ali je ulazak u evropske supermarkete za nas bio skup. Deblokada će, pretpostavlja se, imati i psihološki značaj, pa će malo i skrenuti pažnju svetskim trgovcima na srpske proizvođače„ nada se Pribićević.

Deblokada tog sporazuma je "veoma pozitivna stvar" koja se dogodila Srbiji, što žnači i dalji napredak zemlje prema evropskim integracijama, rekao je vlasnik "Istpointa" Zoran Drakulić.

I generalni direktor Petrohemije Saša Pavlov ocenio je da će će odmrzavanje Prelaznog trgovinskog sporazuma mnogo značiti Petrohemiji jer je tržište Evropske unije glavno izvozno tržište za tu kompaniju.

Radmila Milivojević iz Privredne komore Srbije, kaže da će stranim kompanijama biti u interesu da pokrenu proizvodnju u Srbiji jer će time ujedno osvojiti i regionalno tržište.

"Sporazum će dobiti ugovorni karakter i niko više neće moći da nam ukine te privilegije. Jer, i do sada smo imali bescarinski izvoz, ali nam to niko nije garantovao ugovorom. Time se stiče dodatna sigurnost”, objašnjava ona i dodaje da se do kraja ove godine očekuje da naša zemlja potpiše sporazume sa takozvanim EFTA regionom (Švajcarska, Norveška Island i Lihtenštajn).

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.