Izvor: SEEbiz.eu, 04.Mar.2016, 13:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Slavonija: Više umirovljenika nego zaposlenih
OSIJEK - U Hrvatskoj je sve izjednačeniji omjer umirovljenika i zaposlenih koji je u ovom trenutku, podaci su HZMO-a, 1 : 1,15.
Jer, korisnika mirovina je 1.229.474, a osiguranika 1.408.790 – samo 179.316 zaposlenih još uvijek drži omjer da on preteže na stranu uplatitelja mirovinskog osiguranja (MO), no taj se omjer sve više topi. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), iznosi 3387,15 kuna, a njezin >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << udjel u prosječnoj netoplaći u Hrvatskoj za prosinac 2015. (5772 kune) također je znakovit podatak, iznosi ni 60 posto - 58,68 %. Nadalje, procjena potrebnih sredstava za isplatu mirovina i mirovinskih primanja, prema HZMO-u, je 3,062 milijarde kuna.
Za ukupan broj korisnika ZOMO-a prosječan mirovinski staž je 30, a prosječna dob 70 godina. U vrijeme kada su oni bili radno aktivni, 1980-ih, omjer je bio i 1:3.
– Omjer aktivnih osiguranika u odnosu na broj umirovljenika je nepovoljan i rezultat je višegodišnje gospodarske recesije, otpuštanja zaposlenika i nedovoljne gospodarske aktivnosti u cijeloj zemlji - kažu u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti za siječanj 2016. iznosi 18,5 posto, u ovom trenutku, podaci su HZZ-a, nezaposlenih je oko 290.000, a poslodavci ovih dana, na vidljivo iznenađenje ministrice rada i mirovinskog sustava Nade Šikić, iskazuju potrebu za uvozom 5000 stranih radnika.
U trgovini, u kojoj su najmanje plaće, pa tako i mirovine, od početka recesije ugašeno je svako peto radno mjesto pa se broj zaposlenih u njoj, kaže predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić, s 200.000 smanjio na 180.000.
– Zbog stresa, napornog rada, nesigurnosti, malo tko u trgovini danas dočeka punu starosnu mirovinu. Ljudi odlaze u prijevremenu čim ispune i prvi uvjet za nju. Misle, puna starosna neće im biti puno veća od prijevremene. I to se reflektira na mirovinski sustav - kaže Zlatica Štulić, a rješenje vidi u pokretanju gospodarstva i otvaranju radnih mjesta u realnom sektoru.
No, dok se državni omjer još kako-tako drži, on je u nekim županijama, regijama poput Slavonije, govore statistički izvještaji HZMO-a, odavno pretegnuo na stranu umirovljenika, izuzev Osječko-baranjske županije gdje je omjer još uvijek u plusu, iako minimalnom.
Najporazniji su podaci za Vukovarsko-srijemsku županiju, gdje je čak 3000 više korisnika nego uplatitelja MO. I u preostale tri slavonske županije više je umirovljenih nego zaposlenih.
- Pet slavonskih županija imaju još nepovoljniji omjer u odnosu na prosjek RH, točnije, riječ je o 192.469 zaposlenih i 195.552 korisnika mirovine što daje omjer 1 : 0,96 - slažu se i u Ministarstvu rada.
– Očekujemo da će se porastom gospodarskih aktivnosti u cijeloj zemlji te mjerama aktivne politike zapošljavanja uz veći udio sredstava EU koji nam stoji na raspolaganju, primarno za ravnomjeran regionalni razvoj, poticanje malog i srednjeg poduzetništva, u ovoj i sljedećim godinama taj trend uspjeti preokrenuti i povećati omjer zaposlenih i korisnika mirovina - nadaju se u MRMS-u.
Osim što se boje za svoje mirovine, umirovljeni, točnije stariji od 65 godina, bore se i sa siromaštvom jer je svaki treći iz te populacije siromašan pa je Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) ministrici Šikić predao peticiju “Glasam protiv siromaštva starijih” kojom se traži i uvođenje minimalne mirovine u visini 50 posto minimalne plaće i uvođenje socijalne mirovine za starije od 65 bez mirovine, na teret proračuna. No, kada je riječ o I. i II. mirovinskom stupu, u MRMS-u ističu da, počevši od 2027., troškovi mirovinskog sustava postupno trebaju u sve većem postotku biti pokriveni i iz II. mirovinskog stupa (obvezne kapitalizirane mirovinske štednje), a ne kao do sada samo iz I. mirovinskog stupa međugeneracijske solidarnosti.
