Skuplji smo od Nemačke

Izvor: Vesti-online.com, 07.Avg.2018, 23:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Skuplji smo od Nemačke

Isti proizvod, različita zemlja i potpuno drugačija cena, a skoro po pravilu, u Srbiji uvek viša. Upoređivani su identični proizvodi u Srbiji i Nemačkoj, gde je prosečna plata četiri puta veća, a neki proizvodi su tri puta jeftiniji nego u Srbiji.

Upoređujući cene velikih inostranih lanaca uočeno je da su najveće razlike u cenama hrane za bebe starije od četiri meseca. Dok je kod nas, u zavisnosti od vrste hrane, teglica koštala i do 219 dinara, u Nemačkoj je hrana >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << tog istog proizvođača 0,75 centi ili u našoj valuti 90 dinara.

Dečiji sokovi u Nemačkoj se plaćaju u proseku 0,75 centi (90 dinara), dok su Srbiji na sniženju 149, a redovna cena je čak 179 dinara. Dodatna oprema, poput pumpica, u našim prodavnicama košta 6.000 dinara, dok je isti proizvod u nemačkim radnjama 29,95 evra.

U robnoj kući koja se bavi prodajom nameštaja i stvari za domaćinstvo, podne obloge za terasu ili baštu srpskog kupca koštaju 3.085 dinara za metar kvadratni, a nemačkog 19,99 evra po metru kvadratnom, ili 2.399 dinara.

- Jak uvoznički lobi, ogromne marže i država koja ništa ne radi, to su tri osnovna razloga zašto su cene kod nas, u istom lancu prodavnica, veće nego u bogatijim zemljama. Trgovci su se ovde samo uklopili, vide da koliku god cenu stave, sve im prolazi - izjavio je predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović za Kamaticu.

Prema procenama ove organizacije, trgovačke marže kreću se od 40 pa sve do 140 procenata, i ne postoji zdrava konkurencija.

Prosečna zarada u Srbiji je 426 evra, pokazala je zvanična statistika za mesec maj, dok je u Nemačkoj oko 2.000 evra.

- Cene se formiraju slobodno, kod nas se koristi maksimalna profitna stopa, a to je u redu i za državu, jer ona tako uzima veći PDV i puni budžet - naveo je Petar Bogosavljević iz Pokreta za zaštitu potrošača Srbije.

On dodaje da bi udruženja potrošača možda i mogla nešto da poprave kada bi bila ujedinjena, a neka od njih su, kako kaže, i paradržavne institucije.

Nastavak na Vesti-online.com...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.