Skuplji i dinarski krediti

Izvor: Politika, 06.Nov.2008, 00:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Skuplji i dinarski krediti

Bankari se još preračunavaju kada će povećati kamate na pozajmice u domaćoj valuti zbog veće referentne stope NBS

Podizanje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije sa 15,75 na 17,75 odsto poskupeće dinarske kredite. Dok se bankari, kako su juče rekli, još preračunavaju, građani mogu da očekuju veće kamate na kredite u domaćoj valuti za isti procentni poen za koliko je povećana referentna stopa, ocenjuje Goran Nikolić, analitičar Privredne komore. Nova kamata >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << centralne banke već je „povukla” kamatnu stopu po kojoj su juče banke međusobno pozajmljivale novac na 18,3 odsto.

Kamate na dinarske pozajmice su sada u rasponu od 14 do blizu 30 odsto godišnje. Ove zajmove najpre je odobravalo nekoliko banaka: Komercijalna, Inteza, Rajfajzen, Sosijete ženeral, Unikredit, Folks, Hipo Alpe Adria, Privredna banka Beograd..., a od nedavno gotovo da nema banke koja ne nudi bar jednu vrstu dinarske pozajmice.

Nažalost, stambenih zajmova u domaćoj valuti nema, jer banke ne mogu da prikupe tako velike iznose dinara, a neizvesno je i kretanje naše monete u narednih, recimo, dve do tri decenije. Ono što se sa sigurnošću zna jeste – što bude više dinarske štednje, to će biti više zajmova u našoj valuti.Ali, bankari se do sada, osim u malom broju, nisu mnogo trudili da prikupljaju dinarsku štednju, jer im je bila isplativija devizna. Sada, međutim, moraju da menjaju pravac. Konkurencija, naravno, jedino može da obori kamate na pozajmice u domaćoj valuti.

Iz Komercijalne banke, u kojoj odobravaju keš i namenske dinarske kredite uz kamatu od 21 do 25 odsto godišnje, kažu da za sada neće podizati stopu. Za kredite u dinarima je, dodaju, isto interesovanje kao i za one vezane za evro.

Hipo Alpe Adria banka se takođe još nije odlučila kada će i za koliko povećati kamate za namenske kredite.

Folks banka gotovinske i potrošačke, odnosno zajmove za kupovinu automobila, nudi sa fiksnom kamatom od 12,95 odsto do 15 odsto. Građani su zaštićeni od promene deviznog kursa, jer su sve rate koje će vraćati biti nepromenljive tokom celog perioda otplate i izražene u dinarima.

Jedino su za sada iz Erste banke zvanično najavili da će poskupeti kredite, ali će kamate, kako naglašavaju, biti konkurentne sa sada važećim u drugim bankama.

Građanima je, ako baš moraju, najbolje da se zadužuju u domaćoj valuti, jer primaju platu u dinarima i rata im ostaje nepromenjena tokom celog perioda otplate. Nema ni kursnih razlika, odnosno, nije važno u kom pravcu se kreću evro ili švajcarski franak, na šta je ukazivao i guverner NBS. Osim toga, ne polažu depozit, koji na kredite vezane za neku stranu valutu iznosi 30 odsto, već podižu ceo iznos pozajmice. Ipak, do sada su se radije uzimale pozajmice sa deviznom klauzulom, koje su bile jeftinije od onih u domaćoj valuti, a običnom građaninu, koji nastoji da dođe do jeftinijeg zajma ,„pravdanje” NBS da novim merama inflaciju drži pod kontrolom malo će značiti.

-----------------------------------------------------------

Dinarske pozajmice do sedam godina

Banke odobravaju u dinarima keš kredite na rok do dve godine, a potrošačke od pet do sedam godina.

Administrativni trošak je od 1,5 do dva odsto, na iznos do milion dinara. Za kupovinu automobila kredit iznos je određen cenom vozila i kreditnom sposobnošću. Žiranti nisu potrebni, niti administrativna zabrana, a kamate su povoljnije.

-----------------------------------------------------------

Pala evropska kamata

Evropska centralna banka je, za razliku od naše, smanjila baznu kamatnu stopu na 3,25 odsto. Njena visina utiče na kretanje EURIBOR-a, koji je juče (šestomesečni) pao sa 5,44 na 4,75 odsto, što je nivo od početka ove godine.

Tako oni koji imaju kredite ugovorene u evrima mogu pri sledećem obračunu da očekuju manju ratu, kaže Goran Nikolić, uz objašnjenje da zapadne zemlje mogu da vode fleksibilniju monetarnu i fiskalnu politiku za ublažavanje uticaja krize koja bi u Srbiji, zbog visoke eurozacije domaće ekonomije, povećala inflaciju i smanjila vrednost dinara.

B. Dumić

[objavljeno: 06/11/2008]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.