Skupi krediti kočnica izvoza

Izvor: Blic, 09.Nov.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Skupi krediti kočnica izvoza

Najveći problemi srpskih izvoznika su kako da finansiraju proizvodnju za izvoz, preskupi bankarski krediti i kratki rokovi vraćanja, jak dinar i administrativne barijere. Više od 300 najvećih izvoznika juče je ukazalo na poteškoće u spoljnotrgovinskom poslovanju i predstavilo ih na Prvom samitu srpskih izvoznika održanom u hotelu „Hajat".

Nezaposlenost i veliki spoljnotrgovinski deficit najveći su problemi

Željena tržišta

Evropske unije >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << 30%

Rusije 24%

Balkan 22%

Severna i J. Amerika 7%

Dalekog istoka 4%

Bliskog istoka 7%

Afrika 3%

Ostali 3%

budućnosti Srbije. Kako bi povećala izvoz, Vlada Srbije, po rečima Božidara Đelića, potpredsednika Vlade, uskoro će preduzeti određene mere.

- U planu je spajanje Fonda za razvoj i Fonda za osiguranje i finansiranje spoljnotrgovinskih poslova i njihova dokapitalizacija u vrednosti od 50 miliona dolara, kao i ukidanje carina za uvoz investicione opreme - objasnio je Đelić i dodao da će „ekonomska diplomatija" biti u službi privrede, a pogotovo izvoznika, tako što će Ministarstvo ekonomije imenovati ljude koji će u ambasadama Srbije biti zaduženi za promociju i pomoć privredi.

U Srbiji je, kako je ukazao Đelić, od svih evropskih zemalja najmanji izvoz po glavi stanovnika navodeći primer da je on devet puta manji nego u Hrvatskoj, 18 puta nego u Mađarskoj, a 72 puta manji nego u Holandiji.

Ove godine se očekuje da vrednost izvoza bude 8,7 milijardi dolara, a da spoljnotrgovinski deficit će biti 15 odsto bruto društvenog proizvoda, što je oko 30 odsto više nego prošle godine.

Finansiranje izvoza

Sopstveni izvori 49%

Krediti domaćih

banaka 24%

Krediti stranih

banaka 5%

Pozajmice, odložena

plaćanja i inostrani

aranžmani 15%

Državni fondovi 7%

Izvor: Republički zavod za statistiku, Miladin Kovačević, član radne grupe

Ukazano je da je i grupa od 50 najvećih izvoznih preduzeća u Srbiji ujedno predstavlja i najveće uvoznike.

„Izvoz je patriotizam 21. veka", naglasio je Đelić i pozvao privrednike da pomognu Vladi u nastojanjima da se ubrza privredni razvoj i smanji spoljnotrgovinski deficit.

- Bez strukturnog prilagođavanja srpskih preduzeća zahtevima inostranog tržišta, do kojeg još nije došlo, nije moguće povećati izvoz - ukazao je Predrag Bubalo, ministar trgovine i usluga i najavio da se priprema sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini sa Belorusijom, Ukrajinom i Turskom.

Slobodan Milosavljević, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je istakao da devizni kurs nije pogodovao izvoznicima, a pogotovu poljoprivredno-prehrambenoj industriji. On je predložio da se ukine obavezna rezerva za kreditiranje poljoprivredne proizvodnje. S druge strane, Đelić je rekao da bi obavezna rezerva za kreditiranje svih izvoznika mogla da se ukine nakon formiranja zajedničkog fonda za osiguranje izvoznih poslova.

Zamenik državnog sekretara u Ministarstvu finansija Janko Guzijan je rekao da je predviđeno poresko rasterećenje proizvodnje, smanjenjem poreza na dohodak, uz istovremeno povećanje oporezivanja potrošnje akciza i PDV-a. Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije je naglasio da se monetarnom politikom čuva niska stopa inflacije koja pogoduje svima pa i izvoznicima.

Deset najvećih izvoznika u 2006.

Ju-Es stil Srbija 664.565.745,49

HIP Petrohemija 207.244.868,88

Tigar 104.121.965,20

Metanolsko sirćetni kombinat 63.612.741,85

Sunoko 63.581.741,17

Hemofarm 59.604.347,48

Naftna industrija Srbije 48.256.381,11

Tarket 46.330.642,03

Elektroprivreda Srbije 44.282.383,50

Tetra pak prodakšen 41.222.341,54

*Ukupan iznos izvoza je u evrima

Izvozne barijere

-Troškovi izvoza (skupo finansiranje, 26,1%

osiguranje, problem garancija visoke

kamatne stope, opterećenost zaradama

i spor povraćaj PDV-a)

-Kurs 25,4%

- Administrativne poteškoće 18,3%

- Nekonkurentnost domaćih proizvoda, 14,1%

nepostojanje standarda, zastarelost tehnologije...

- Marketinški problemi 4,2%

- Nepoštovanje potpisanih sporazuma 2,1%

- Ostalo 9,8%

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.