Izvor: B92, 09.Nov.2012, 13:08 (ažurirano 02.Apr.2020.)
"Šećerni rat" Srbije i Hrvatske
Zagreb -- Srpsko-hrvatski "šećerni rat" odveo je hrvatske firme u minus od nekoliko desetina miliona evra.
Kako tvrdi Virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić "rat" oko šećerne repe, koju su hrvatske firme ugovorile na više od osam hiljada hektara vojvođanskih njiva, koštao je Hrvatsku 12 do 15 miliona evra.
Odlukom Vlade Srbije ove jeseni je zabranjen izvoz šećerne repe jer su ekstremo visoke temperature i suša drastično smanjile prinose te poljoprivredne >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << kulture.
Tolušić je, kako navodi zagrebački "Večernji list", Ministarstvu poljoprivrede Srbije i Privrednoj komori Srbije uputio otvoreno pismo da preispitaju odluku o zabrani izvoza šećerne repe u Hrvatsku.
Potvrda o velikim gubicima za hrvatsku stranu stiže i iz Tvornice šećera Osijek, čiji direktor Ilija Nedić tvrdi da su Osječani uz izgubljenu repu izgubili oko pet miliona evra jer nisu imali dovoljno sirovine za proizvodnju šećera.
"Srbija je, bez obzira na pritiske iz hrvatske vlade, pregovore, pa i ocenu komesara EU u Srbiji, prekršila pravila CEFTA-e i Sporazum o zaštiti ulaganja izmedju dveju zemalja. Samo jednom vojvodjanskom proizvodjaču osječka je šećerana avansno platila i tri miliona evra", kaže Nedić.
U srpskom Ministarstvu spoljne i unutrašnje trgovine ističu, međutim, da je na konsultacijama izmedju Srbije i Hrvatske 21. septembra u Beogradu, Srbija ukazala na mogućnost da se izvrši korekcija Uredbe, odnosno da se za robu koja je avansno plaćena pre nego što je Uredba stupila na snagu dozvoli izvoz šećerne repe u Hrvatsku.
To je predloženo pod uslovom da hrvatske kompanije dostave dokaze da su unapred platile šećernu repu. Ali, posle toga, hrvatska strana je obavestila srpsko ministarstvo da kompanije nisu spremne ili da ne žele da obelodane tu vrstu dokaza.
Srbija je, navode u Ministarstvu trgovine, o donošenju Uredbe obavestila i EU, koja nije imala premedbe na taj dokument, jer član 42 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju reguliše situacije koje imaju za cilj sprečavanje nestašice osnovnih životnih namirnica na domaćem tržištu.
