Izvor: SEEbiz.eu, 06.Feb.2016, 10:09 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Šantić: Rast BDP-a bit će manji nego što ga prognozira EK
ZAGREB - Povećanje prognoze rasta domaćega gospodarstva u 2016. godini s 1,4 posto na 2,1 posto, koje je u četvrtak objavila Europska komisija, odmah je izazvalo očekivane politikantske izjave političara na vlasti i u oporbi, pa je red da bacimo malo realnog svjetla na tu priču.
Elem, tvrdnje čelnika nove Vlade da poboljšane prognoze imaju veze s njihovim "potezima i planovima" nemaju nikakvih dodirnih točaka s realnošću, kao što ni rad bivše Vlada nije temeljni uzrok >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << rasta gospodarstva, piše Slobodna Dalmacija.
Kada je riječ o hvalisanju vladajućih, treba upozoriti na činjenicu da je Europska komisija tu prognozu temeljila na pretpostavci da još nije donesen proračun za 2016. godinu, te na podatak da je izvješće dovršeno 22. siječnja, na dan kad je premijer Tihomir Orešković predstavio okvirni plan Vlade u Hrvatskom saboru. Ali i bez tih informacija, jasno je kako kretanje gospodarstva u prvih pola godine nakon parlamentarnih izbora nema nikakve veze s novom Vladom, nego s lošim ili dobrim posljedicama rada stare Vlade, regionalnim i globalnim okolnostima i "samostalnim" razvojem samoga domaćega gospodarstva.
Upravo zato ni čelnici bivše Vlade nemaju razloga za hvastanje jer su odradili tek 20 posto posla (ako i toliko) koliko su morali odraditi u svome mandatu, pa je stoga i doprinos njihova rada u sadašnjem rastu gospodarstva vjerojatno na razini tog postotka.
Baš zato bi Tomislav Karamarko, Ivan Šuker, Tomislav Panenić, pa i Zdravko Marić, ministar financija, morali biti malo skromniji u svojim komentarima ove optimistične prognoze EK, jer bi im se politikantstvo moglo obiti o glavu. Naime, kao što je to naznačio i Zdravko Marić, Komisija je ovu prognozu donijela pod pretpostavkom da neće biti promjena proračunske politike, odnosno da će čak doći do smanjivanja konsolidacijskih napora i da će državna potrošnja dati pozitivan doprinos rastu BDP-a.
Zbog toga su analitičari Komisije i naznačili kako će se deficit opće države s pretpostavljenih 4,2 posto (još uvijek nije napravljen konačni izračun) u 2015. smanjiti tek na 3,9 posto u 2016. godini, što podrazumijeva proračunsku prilagodbu od samo milijardu kuna. A, podsjetimo, Marić je najavio kako namjerava smanjiti deficit na tri posto BDP-a u ovoj godini, što, čak i uz rast od 2,1 posto, znači – u odnosu na projekciju EK – dodatno smanjenje rashoda za dodatnih tri milijarde kuna.
Dakle, čak i kada bi se napravio taj dodatni optimalni rez od tri milijarde kuna – da se režu neproduktivni troškovi, a preraspodjelom pojačavaju produktivni rashodi – takvo smanjenje rashoda bi utjecalo na to da smanjenje državne potrošnje negativno utječe na rast gospodarstva. Zato bi ministru financija i drugim Vladinim dužnosnicima bilo bolje da spuste loptu na zemlju i počnu javnosti realnije prikazivati situaciju s državnim proračunom i gospodarstvom, jer će u suprotnom mediji i javnost pronaći vrlo zgodan način da ih podsjete na nerealno pumpanje očekivanja.
Naravno, ovo govorimo pod pretpostavkom da će Vlada zbilja ispuniti Marićeve najave o smanjenju proračunskog manjka na tri posto BDP-a već u ovoj godini, a u svrhu smanjivanja dinamike rasta javnog duga.
Kada smo kod rasta javnog duga, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, kazao nam je kako mu se čini preoptimističnim ocjena Komisije da će u 2017. dug dosegnuti 87,4 posto BDP-a s 86 posto u 2015. godini, jer su prethodne prognoze EK govorile kako će u 2017. dug doći na 92 posto BDP-a.
Osim toga, i Šantić ističe kako će zbog najavljenih proračunskih rezova gospodarski rast biti manji u ovoj godini nego što se najavljuje u prognozi Europske komisije, koja to nije uzela u obzir jer proračun nije donesen.
Uostalom, tek u travnju možemo očekivati konačne ocjene Komisije o stanju deficita i javnog duga u 2015. i nove zahtjeve za Hrvatsku u okviru procedure prekomjernog deficita. Jer, podsjetimo, Hrvatska je u okviru te procedure već ove godine morala imati deficit od 2,7 posto BDP-a, pa iako se može pretpostaviti da će nam briselski činovnici progledati kroz prste i produžiti proceduru prekomjernog deficita, jasno je kako ćemo ove godine morati napraviti rezultat sličan onom koji je i ministar financija naveo u svojim planovima (da dođemo na manjak od tri posto BDP-a).
Vlada Zorana Milanovića tek je u posljednjoj godini napravila rezultate koji bi bili mnogo jači da je u prethodnim godinama provela potrebne poteze. Taj "grijeh propusta" je stoga kažnjen slabijim gospodarskim rastom i većim javnim dugom, ali i od birača na izborima, no jednako tako ih je glave došao i pretjerani optimizam, jer su na početku mandata najavljivali kako će u 2015. gospodarstvo rasti više od pet posto.
