Robne rezerve se pripremaju za otkup pšenice

Izvor: S media, 17.Jun.2009, 14:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Robne rezerve se pripremaju za otkup pšenice

Ministar poljoprivrede Srbije Saša Dragin izrazio nezadovoljstvo cenom pšenice koju za ovogodišnji rod poljoprivrednicima nude mlinari i najavio da se sa Direkcijom za robne rezerve priprema otkup po većoj ceni.

Dragin nije mogao da kaže koliku će cenu Robne rezerve ponuditi poljoprivrednicima, kao i kolike će količine biti otkupljene, navodeći da treba sačekati kraj žetve.

Ovih dana mlinari nude oko 10 dinara za kilogram pšenice novog roda, a Dragin smatra >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << da bi "mogli da počnu da računaju i na više prstiju nego što imaju na svoje dve ruke" kada žele da plate pšenicu, ističući da je ponuda mlinara "neprimerena".

"Bitno je da se dogovaramo sa Republičkim robnim rezervama da izadju sa svojom cenom pšenice koja će biti znatno bolja od postojeće", rekao je on nakon otvaranja završne radionice Tvining projekta jačanje kapaciteta Uprave za veterinu.

Prema njegovim rečima, Robne rezerve će "isključivo otkupljivati pšenicu od individualnih poljoprivrednih proizvodjača, odnosno zadruga", kako bi se izašlo u susret proizvodjačima koji odmah nakon žetve moraju da prodaju svoj proizvod jer zbog nedostatka novca pšenicu ne mogu da čuvaju u skladištima.

"Važno je da poljoprivrednici dobiju cenu koja odgovara stanju na svetskom tržištu, a nipošto da se na osnovu kartelisanja i udruživanja mlinara izlazi sa jedintsvenom cenom i na takav način onemogućava poljoprivrednicima da dobiju pravu cenu za svoj proizvod", rekao je on.

Ministarstvo poljoprivrede svakodnevno prati stanje na Produktnoj berzi, gde se pokazuje relevantna vrednost cene pšenice, koja je trenutno iznosi oko 13 dinara.

Dragin je istakao da počinje i primena Zakona o javnim skladištima za poljoprivredne proizvode, navodeći da je već dogovoreno sa "jednim velikim skladištem" da prihvata proizvode iz žetve, ali nije želeo da navede o kom se skladištu radi.

Podsetio je da će poljoprivrednici, koji budu odložili žito u to skladište, na osnovu potvrde o skladištenju moći da podižu kredite i prodaju žito kada to budu želeli.

Dragin je dodao da Ministarstvo poljoprivrede priprema i kreditnu liniju za nabavku poljoprivredne mehanizacije "koja će moći delom da se otplaćuje u pšenici, a vrednost robe u toj liniji će biti veća od onoga što su mlinari predložili".

U okviru mera kojima će država intervenisati kako bi se, u ovim teškim ekonomskim uslovima, što više pomoglo poljoprivredi "već je potpisan ugovor sa jednim velikim skladištem koje će nas pratiti", a moguće je da kasnije još dva do tri skladišta budu uključena u taj značajan posao, rekao je Dragin novinarima u Novom Sadu.

Veoma je važno što je i ugovorom s Evropskom bankom za obnovu i razvoj, koja je izdvojila velika finansijska sredstva, obezbedjeno da se po povoljnim uslovima, posredstvom domaćih banaka, finansira izgradnja sistema javnih skladišta, koji bi trebalo da "zaživi do kraja godine", istakao je ministar.

To će dovesti do "prave revolucije na domaćem tržištu poljoprivrednih proizvoda" jer će omogućiti da se poljoprivrednici za novu proizvodnju zadužuju na osnovu sopstvenog proizvoda a ne zalaganjem zemljišta ili druge imovine da bi dobili kredite.

Dragin je istakao da se u ovoj žetvi očekuje da robne rezerve otkupe oko 100.000 tona pšenice i to verovatno od individualnih proizvodjača i zadruga a ne od velikih sistema koji imaju dovoljno novca i ne puštaju odmah robu na tržište, čekajući veće cene.

Najavio je i pripremanje uredbe kojom će ratarima biti omogućeno da obnove poljoprivrednu mehanizaciju plaćajući delom i pšenicom čija će cena biti veća za oko tri dinara po kilogramu nego što je na tržištu.

"Prinosi pšenice ove godine će biti u proseku ranijih godina ili nešto malo preko toga", kazao je Dragin podsetivši da je prošle jeseni zasejano nešto više od 600.000 hektara i da "zato može da se kaže da će Srbija imati i za izvoz".

Stručnjaci procenjuju da će prosečan prinos pšenice biti od 3,5 do 3,8 tona po hektaru, a da će ukupan ovogodišnji rod biti oko dva miliona tona.

Nastavak na S media...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.