Raste pokrivenost uvoza

Izvor: GdeInvestirati.com, 01.Okt.2014, 12:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Raste pokrivenost uvoza

BEOGRAD - Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za osam meseci ove godine iznosila je 23,68 milijardi dolara, za 6,9 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Deficit u toj razmeni smanjen je za 2,9 odsto a pokrivenost uvoza izvozom povećana na 72,7 procenata.

Preračunato u evrima, spoljnotrgovinska robna razmena je bila 17,34 milijarde evra, što je rast od 2,9 odsto u odnosu na isti period 2013, saopštio je Republički zavod za statistiku.
>> Pročitaj celu vest na sajtu GdeInvestirati.com << />
Deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni iznosio je 3,73 milijardi dolara, i manji je za 2,9 odsto, a izražen u evrima iznosio je 2,73 milijarde, što je smanjenje od 6,6 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je 72,7 odsto i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 70,4 odsto.

Za osam meseci ove godine izvezeno je robe za 9,97 milijardi dolara, ili za 8,9 odsto više u poređenju sa istim lanjskim periodom, a uvezeno je za 13,71 milijardi dolara, što je rast od 5,4 odsto.

U evrima je izvezeno robe u vrednosti od 7,3 milijardi, što je povećanje od 4,9 odsto, dok je uvoz imao vrednost od 10,04 milijardi, odnosno za 1,5 odsto više nego u prvih osam meseci 2013.

Posmatrano regionalno, najveće učešće u izvozu Srbije imao je region Vojvodine (33,4 odsto), zatim Šumadije i zapadne Srbije (31,9 odsto), Beogradski region (21,2 odsto), južne i istočne Srbije (13,3 odsto), a oko 0,2 odsto izvoza je nerazvrstano po teritorijama.

Najveće učešće u uvozu imao je Beogradski region (42,5 odsto), sledi Vojvodina (29,5 odsto), Šumadija i zapadna Srbija (18,6 odsto), južna i istočna Srbija (8,4 odsto), a oko jedan odsto uvoza nije razvrstano po teritorijama, dok za Kosovo i Metohiju nema podataka.

Glavni spoljnotrgovinski partneri u izvozu pojedinačno su bili: Italija (1,75 milijardi dolara), Nemačka (1,23 milijarde), Bosna i Hercegovina (862 miliona), Ruska Federacija (679 miliona) i Crna Gora (519 miliona).

U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri Srbiji, pojedinačno, bili su: Nemačka (1,64 milijarde dolara), Ruska Federacija (1,58 milijardi), Italija (1,58 milijardi), Kina (1,03 milijardi) i Poljska (683 miliona dolara).

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 64,2 odsto ukupne razmene.

Drugi po važnosti partner Srbije su zemlje CEFTA, sa kojima je ostvaren suficit u robnoj razmeni od 1,30 milijardi dolara, koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih i razne vrste pića), kao i izvoza raznih gotovih proizvoda. Kada je reč o uvozu, najzastupljeniji su gvoždje i čelik, električna energija, potom kameni ugalj i briketi. Izvoz Srbije iznosio je 1,88 milijardi a uvoz 583,9 miliona dolara za posmatrani period. Pokrivenost uvoza izvozom je 323 odsto.

Najveći suficit u razmeni ostvaren je sa bivšim jugoslovenskim republikama Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Makedonijom. Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Italijom, Rumunijom, SAD, Bugarskom.

Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom (zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova) i Ruskom Federacijom (zbog uvoza energenata, pre svega nafte i gasa), sledi deficit sa Poljskom (uvoz delova za motorna vozila), Nemačkom, Mađarskom,Turskom, Austrijom, Holandijom.

Lista prvih 10 proizvoda u uvozu pokazuje da je sirova nafta naš prvi uvozni proizvod (115 miliona dolara). Drugi po značaju je uvoz prirodnog gasa (48 miliona dolara), dok su na trećem mestu uvozne liste lekovi za maloprodaju (38 miliona dolara), kao i uvoz gasnih ulja (31 milion dolara) i uvoz delova i pribora za motorna vozila bio je 31 miliona dolara. Na uvoz struje otpada 22 miliona dolara, a na uvoz telefona za mrežu stanica potrošeno je 19 miliona dolara.

Nastavak na GdeInvestirati.com...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta GdeInvestirati.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta GdeInvestirati.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.