Raste Karlsberg imperija

Izvor: Politika, 05.Jun.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Raste "Karlsberg" imperija

Sa proizvodnjom oko devet milijardi litara piva godišnje na 95 lokacija u 50 zemalja ova danska pivara već je među pet najvećih u svetu

Od našeg specijalnog izveštača
Kopenhagen, 1. juna – Za samo osam godina relativno mala, gotovo lokalna skandinavska pivara, danski "Karlsberg" izrastao je u pravu penušavu imperiju, koja se proteže od vrha severne, centralne i istočne Evrope preko Rusije do Kine, Vijetnama i Malavija. Do pre pet godina bio je lider na samo šest, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << a danas već na više od 20 tržišta. U čemu je tajna tog i takvog tržišnog blickriga? Odgovor na to pitanje čuli smo, prilikom nedavne posete grupe srpskih novinara centrali "Karlsberga" u Kopenhagenu, od njegovog prvog čoveka, Nilsa S. Andersena.

Suština njegove priče ni po čemu nije drugačija od istorije sličnih multinacionalki. Ništa ne uspeva tako dobro kao – uspeh. A sve se prelomilo u onom času kada su vlasnici, pri čemu je veoma važna činjenica da 51 odsto akcija pripada državnoj fondaciji "Karlsberg", dok se ostatak kotira na svim relevantnim svetskim berzama, odlučili da agresivnije prekorače svoje vekovne tržišne granice i krenu sa svojim pivom i visokom tehnologijom u svet. Sve ostalo je bilo stvar tehnike i taktike. Sa proizvodnjom oko devet milijardi litara piva godišnje na 95 lokacija u 50 zemalja ova danska pivara već je među pet najvećih u svetu.

– Kupujući oprezno pivaru po pivaru na izabranim strateškim tržištima, ulažući u te nove kompanije, ne samo u znanje i veštine zaposlenih već i u dobre lokalne brendove, uspeli smo za nekoliko godina da postanemo pivarska kompanija koja se najbrže razvija u svetu. Takav munjevit rezultat je i koštao – oko deset milijardi evra. Polovina je data za kupovinu fabrika, a ostatak je uložen u razvoj proizvodnje piva po standardima "Karlsberga". I tu nećemo stati. Naš cilj je da napravimo verovatno najbolju kompaniju za proizvodnju piva u svetu – izjavio je Andersen, dodajući da su za tako velika ulaganja pozajmili svega oko pola milijarde evra. Sve ostalo bio je njihov novac.

Odgovarajući na pitanje, kako vidi svoju firmu za deset godina, Andersen se nije upuštao u nekakve kvantifikacije. Glavni cilj ostaje isti – dalje osvajanje svetskog tržišta. Da li po istom receptu, akvizicijama lokalnih pivara po sve udaljenijim zemljama ili osvajanje novih tržišta iz nekih od susednih velikih fabrika, nije od presudnog značaja. Svaki zastoj mogao bi biti gubitak tempa u svetskoj tržišnoj utakmici u kojoj je trenutna peta pozicija samo osnovica za novi prodor ka vrhu.

Do pre tridesetak godina, svedočili su nam naši domaćini, važio je generalni stav – ništa ne menjaj u starim dobrim recepturama za proizvodnju istinskog piva. Danas je sve mnogo drugačije, kažu u "Karlsbergu". U njihovom Istraživačkom institutu na desetine stručnjaka svakodnevno se bavi novinama u proizvodnji piva. Ne samo u pogledu novih receptura i ukusa, već pre svega kako produžiti rok trajanja piva bez konzervansa u različitim pakovanjima i vrstama boca.

U Danskoj su poslednjih godina, kako su nas uveravali naši sagovornici, mini pivare pravi proizvodni hit. U njima se proizvode specijalne, veoma skupe, vrste piva koje se ne mogu naći u slobodnoj prodaji, već, ponajčešće, u restoranima u koje dolaze gosti sa nešto dubljim džepovima. Te male pivare, čiji broj stalno raste, za sada drže svega tri procenta danskog tržišta piva vrednog oko osam milijardi evra.

Pivo je, kako rekoše naši domaćini, najomiljenije domaće piće. Danci spadaju među najveće pivopije u svetu. Pre sedam godina pili su u proseku po stanovniku (Danska ima 5,4 miliona žitelja) 102,2, a lane nešto manje 90,1 litar piva godišnje. Ni za Dance, sa bruto društvenim proizvodom od oko 46.000 dolara po stanovniku, pivo nije jevtino, jer se na proizvodnu cenu zaračunava 68 odsto akciza i još 25 procenata PDV-a. Proizvodna cena malog "karlsberga" od 0,33 litara je oko 65, a prodajna oko 275 dinara. Pa ko voli, neka izvoli.

Slobodan Kostić

[objavljeno: 05.06.2007.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.