Izvor: B92, 26.Jul.2008, 15:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
RS za Jonsko-jadranski gasovod
Banja Luka -- Vlada Republike Srpske dala je saglasnost Ministarstvu trgovine BIH za potpisivanje ministarske deklaracije o tom gasovodu.
Kroz Jonsko-jadranski gasovod Hrvatska,Crna Gora, Albanij i BIH dobiće oko pet milijardi kubnih metara gasa godišnje
U zaključcima usvojenim nakon razmatranja ovog projekta, Vlada RS-a navodi kako podržava sve aktivnosti kako bi se BiH stavila u poziciju aktivnog učesnika zainteresovanog za proizvodnju i snabdevanje gasom iz >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << različtih pravca.
„To se posebno naglašava imajući u vidu činjenicu da bi trasa Jonsko-jadranskog plinovoda mogla da prolazi delovima teritorije BiH kao tranzitni pravac", rekla je šefica vladinog kabintea za odnose s javnošću Vera Sajić.
Podsetimo hrvatski ministar privrede, rada i preduzetništva Branko Vukelić, ministar za ekonomski razvoj Crne Gore Branimir Gvozdenović i zamenik ministra privrede, trgovine i energetike Albanije Neritan Alibali potpisali su septembra prošle godine u Zagrebu ministarsku deklaraciju o Jonsko-jadranskom gasovodu.
Jonsko-jadranski plinovod treba da se spoiji na Trans-jadranski gasovod (projekt TAP) kojim švajcarska kompanija EGL namerava da poveže grčki gasni transportni sistem od Soluna kopnenim gasovodom preko Grčke i Albanije, odnosno do Fiere na albanskoj obali i dalje podmorskim prekojadranskim gasovodom sa Brindisijem i talijanskim gasovodom.
Istovremeno EGL je iskazao i spremnost za saradnju na Jonsko-jadranskom pravcu koji bi omogućio da se raspoloživi slobodni kapaciteti TAP-a, a to je oko pet milijardi kubnih metara godišnje, usmere na regionalno tržište Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Prema projekcijama Jonsko-jadranski gasovod trebao bi da bude završen 2011./ 2012. godine. Ukupna dužina tog gasovoda, od albanske Fiere do Ploča u Hrvatskoj je oko 400 kilometara, od čega je u Albaniji 170, Crnoj Gori 100, a Hrvatskoj 130 kilometara.
Procenjena ukupna ulaganja u gasovod su 230 miliona evra, od čega se 90 miliona odnosi na Albaniju, 60 na Crnu Goru, a 80 miliuna eura na Hrvatsku.
To je jasan znak potpore vlada triju država izgradnji tog plinovoda, u koji se ukupna ulaganja procjenjuju na 230 milijuna eura, a koji znači i novi dobavni pravac plina, istaknuto je na svečanosti potpisivanja, uz nadu da će deklaraciju uskoro potpisati i BiH.
Naime, Jonsko-jadranski plinovod spojio bi se na Trans-jadranski plinovod (projekt TAP) kojim švicarska tvrtka EGL namjerava povezati grčki plinski transportni sustav od Soluna kopnenim plinovodom preko Grčke i Albanije, odnosno do Fiere na albanskoj obali i dalje podmorskim prekojadranskim plinovodom s Brindisijem i talijanskim plinskim transportnim sustavom.
Nastavi čitati
Oglas:
Istodobno je EGL iskazao i spremnost za suradnju na Jonsko-jadranskom dobavnom pravcu koji bi omogućio da se raspoloživi slobodni kapaciteti TAP-a, a to je oko pet milijardi prostornih metara godišnje, usmjere na regionalno tržište Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Tako su, uz ministarsku deklaraciju, danas memorandum o razumijevanju o realizaciji Jonsko-jadranskog plinovoda potpisali predsjednik Uprave Plinacra Branko Radošević, izvršni direktor EGL-a Joachim Conrad, rukovoditelj Odjela energije i plina za istočnu regiju EGL-a i Nasce Afezolli.
"Vjerujemo da postoji dobar razlog i opravdanje povezivanju TAP-a i Jonsko-jadranskog plinovoda, time i Hrvatska postaje dio četvrtog koridora opskrbe Europe plinom", istaknuo je Conrad.
Prema iznesenim projekcijama Jonsko-jadranski plinovod trebao bi biti završen 2011./2012. godine.
Ukupna je duljina tog plinovoda, od albanske Fiere do Ploča u Hrvatskoj, oko 400 kilometara, od čega u Albaniji 170, Crnoj Gori 100, a Hrvatskoj 130 kilometara.
Procijenjena ukupna ulaganja u plinovod su 230 milijuna eura, od čega se 90 milijuna odnosi na Albaniju, 60 na Crnu Goru, a 80 milijuna eura na Hrvatsku.
Prema iznesenim podacima, raspoloživi dio kapaciteta TAP-a za Jonsko-jadranski dobavni pravac bio bi pet milijardi prostornih metara, od čega za Albaniju i BiH po milijardu prostornih metara godišnje, za Crnu Goru 500 milijuna, a za Hrvatsku i susjedne države na tom pravcu 2,5 milijarde prostornih metara godišnje.
Potpisnici deklaracije istaknuli su značaj Jonsko-jadranskog plinovoda kao novog dobavnog pravca, njegovu važnost za stabilnost i sigurnost opskrbe plinom svih uključenih zemalja, kao i njegovu važnost za regiju i za Europu.
"Crnoj Gori se žuri u njenom razvoju, pa dajte da se svi požurimo u realizaciji tog značajnog projekta", naglasio je crnogorski ministar Branimir Gvozdenović.
Ističući značaj energetskih resursa za Albaniju i regiju, Neritan Alibali je izrazio nadu da je to prvi, ali ne i zadnji projekt u regiji.
Hrvatski ministar Branko Vukelić ističe da je hrvatska Vlada u četiri godine poduzela niz konkretnih aktivnosti i projekata u energetici, posebice plinofikaciji koja se nastavlja prema Dalmaciji, a uznapredovali su i razgovori o izgradnji plinovoda prema Mađarskoj. Do kraja godine trebala bi biti poznata i lokacija za LNG terminal, istaknuo je.
