Izvor: SEEbiz.eu, 16.Jun.2016, 14:24 (ažurirano 02.Apr.2020.)
RBAleaks: Imamo dokaz da Spitzer u demantiju navodi neistine
ZAGREB - U priopćenju od 13. lipnja ove godine, Michael Spitzer, povjerenika Raiffeisen Štajerske za Republiku Hrvatsku tvrdi: „Nikada nismo zaprimili zahtjev od strane Austrijske agencije za nadzor financijskog tržišta (FMA)", te tom tvrdnjom argumentira navodno nepostojanje dokumenta kojim bi RBA Grupa dopisom od 5. srpnja 2011. godine odgovorila na zahtjev FMA za dostavom određenih podataka.
Više dokumenata, čija vjerodostojnost nije upitna, naime, potvrđeno je iz austrijskih >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << diplomatskih krugova te dokazuju kako je austrijska agencija za nadzor financijskog tržišta FMA provjeravala i istraživala poslovanje RBA Grupe i kreditnih zadruga.
Posebno je zanimljivo što dokumenti koje posjedujem, a koji se odnose na zapisnike tajnih sastanaka austrijskog policijskog izaslanika u Hrvatskoj Andreasa Pichlera s predstavnicima RBA Grupe, te strogo povjerljiva diplomatska prepiska policijskog izaslanika Pichlera sa Saveznim ministarstvom unutarnjih poslova u Beču, dokazuju kako je i sam Spitzer bio upoznat s činjenicom kako austrijska FMA vodi određena postupanja prema RBA Grupi.
Postojanje ovih dokumenata, tako, razotkriva „šupljine" u demantiju Raiffeisen Grupe, kojeg potpisuje Spitzer, te otkriva kako je povjerenik Raiffeisen Štajerske za Hrvatsku neistinitim navodima pokušao zataškavati curenje podataka i dokumenata u Aferi RBAleaks.
U spisu Državnog odvjetništva u Grazu, pod brojem 16 St 37/13b, navodi se spis FMA pod brojem 1000.900/0024-PT/2013, koji se odnosi na određene radnje austrijske FMA u odnosu na poslovanje RBA Grupe. U istom se spisu tužiteljstva navode i svi dokumenti o poslovanju RBA Grupe, koje je tužiteljstvo dobilo posredstvom navedenog spisa kod FMA, a navodi se kako je FMA provodila određenu provjeru poslovanja RBA Grupe i dana 13. veljače 2013. godine, u odnosu na jedan od slučajeva u Aferi RBA. Štoviše, jasno se navodi kako se dobar dio tog spisa u tužiteljstvu temelji na dokumentaciji iz spisa FMA.
U istom spisu Državnog odvjetništva u Grazu, opisuje se suradnja tužiteljstva u istrazi Afere RBA sa austrijskom agencijom za nadzor financijskog tržišta FMA i Angelikom Ploner, te se navodi telefonska komunikacija tužiteljstva s FMA o istrazi poslova RBA Grupe dana 4. kolovoza 2014. godine, kao i komunikacija elektronskom poštom s FMA od 19. kolovoza 2014. godine. U istom se spisu opisuje razmjena podataka iz istrage između tužiteljstva, štajerske kriminalističke policije i FMA. Dokument tužiteljstva, koji sadrži ove podatke, od 3. rujna 2014. godine, potpisuje Johannes Winklhofer.
No, stvar postaje još zanimljivija i kompromitirajuća po Spitzera i njegove tvrdnje iz demantija.
Naime, iz strogo povjerljive dokumentacije austrijske agencije za nadzor financijskog tržišta FMA i Raiffeisen Grupe, razvidno je da je FMA više puta tražila posebne izvještaje od strane čelnih ljudi RBA Grupe, pa je tako vidljivo da je RBA Grupa iz Štajerske postupajući po takvom nalogu FMA, toj agenciji slala podatke, koji predstavljaju bankarsku tajnu, i to dana 30. travnja 2014. godine, kad su odgovarali Angeliki Ploner na zahtjev za dostavom podataka agenciji FMA. Posebno je zanimljivo da ovaj dokument sasvim sigurno dokazuje više bitnih činjenica u odnosu na Spitzerov demantij.
Prvo, dokument dokazuje kako je RBA Grupa više puta zaprimala zahtjeve FMA za dostavom podataka. I drugo, dokument jasno potvrđuje kako je FMA istraživala i provjeravala poslovanje RBA Grupe. Treće, ovaj strogo povjerljivi izvještaj pod brojem FMA-GW1000.900/0024-PGT/2013 tehnički je napisan i izveden s tablicama i podacima, te međutekstovima, kao i dokument kojeg RBA demantira, te je jasno da su takvi izvještaji RBA Grupe FMA agenciji, sa takvim tablicama podnošeni više puta i da je RBA grupa koristila točno takav način pisanja izvještaja agenciji FMA, što se u javnosti dovodilo u pitanje nakon objave dokumenta o tajnim, štednim računima fizičkih osoba iz Hrvatske.
Nesporno je dakle, kako je RBA Grupa podnosila takve tajne izvještaje FMA, te kako je FMA tražila takve izvještaje od čelnih ljudi RBA Grupe u Štajerskoj.
Spis štajerske kriminalističke policije, od 13. ožujka 2014. godine, pod brojem B6/124939/2013, vidljivo je kako je austrijska kriminalistička policija u istragama u Aferi RBA koristila podatke iz istraga koje je nad poslovanjem RBA Grupe vodila agencija FMA.
No, još jedan dokaz neistinitih navoda Michaela Spitzera iz RBA Grupe, dokazuje kako se lažnim navodima u demantiju povjerenika Raiffeisen Grupe za Hrvatsku, pokušava javnost dovesti u zabludu, te zataškati curenje dokumenata i podataka u Aferi RBAleaks.
U posjedu sam strogo povjerljivog naloga agencije FMA, potpisanog po Angeliki Ploner i upućenog 12. ožujka 2014. godine Raiffeisen Grupi u Štajerskoj, kojim se toj bankarskoj grupaciji nalaže dostava podataka po poslovanju, iz čega jasno proizlazi kako je FMA provjeravala i istraživala poslovanje RBA Grupacije. No, usprkos brojnim dokazima i povjerljivim dokumentima, Spitzer „hladno" u demantiju kojeg je medijima proslijedio PR-ovac zadužen za zataškavanje Afere RBA Krešimir Macan, kaže kako „NIKAD NISU ZAPRIMILI ZAHTJEV FMA".
Konačno, još jedan dokument spominje postupanje agencije FMA u odnosu na Aferu RBA, što dodatno demantira Spitzera. Radi se o povjerljivoj Službenoj zabilješci policijskog izaslanika Austrije u Zagrebu Andreasa Pichlera, pod brojem 195/13, od 15. srpnja 2014. godine, u kojem Pichler navodi postojanje izvještaja FMA o poslovanju RBA Grupe.
Toliko o vjerodostojnosti tvrdnji Michaela Spitzera u demantiju, kojim da još jednom ponovim tvrdi kako „nikad nisu zaprimili zahtjev FMA". Dokumenti, ipak upućuju na to da Spitzer pokušava neistinama demantirati određene podatke.
