Progresivno oporezivanje bogatih

Izvor: Glas javnosti, 10.Jul.2008, 08:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Progresivno oporezivanje bogatih

BEOGRAD - Prioritet vlade je brži privredni rast, što će se postići većim investicijama u infrastrukturu i privlačenjem stranih direktnih investicija. U saobraćaj će biti uloženo pet milijardi evra, a biće povećane i investicije u energetski sektor i telekomunikacije - kazao je juče potpredsednik vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić.

On je istakao da je Srbiji u narednim godinama potrebno pet do osam milijardi dolara stranih direktnih investicija >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << godišnje, kao i da će naša zemlja dobijanjem kandidature za članstvo u EU postati atraktivnija za ulaganje. Dinkić je ponovio da će se u narednim godinama istovremeno raditi na izgradnji nekoliko putnih pravaca, a prioritet broj jedan biće završetak izgradnje Koridora 10. Sredstva za izgradnju biće obezbeđena iz pretpristupnih fondova EU, koji bi trebalo da budu povećani sa milijardu na tri milijarde evra za narednih pet godina, kao i iz privatizacionih prihoda, kredita međunarodnih finansijskih organizacija i emitovanjem evroobveznica, kazao je on.

Dinkić je najavio da će na jesen biti usvojen paket poreskih zakona koji predviđaju smanjenje poreza na plate sa 12 na 10 odsto i povećanje neoporezivog dela plate sa 5.000 na 8.000 dinara. Prema njegovim rečima, biće uvedena i progresija u oporezivanju bogatih radi rasterećenja privrede, kao i srednjih i nižih slojeva stanovništva.

RASKIDA SE KONCESIJA

Potpredsednik Dinkić je izjavio da to ministarstvo nije spremno da prihvati ustupke koncesionaru za izgradnju autoputa Horgoš-Požega i izrazio očekivanje da će taj ugovor biti raskinut. „Mi nismo spremni da prihvatimo ustupke koncesionaru, koji znače i prihvatanje devet faktičkih promena osnovnog ugovora, i nismo spremni da idemo na aneks ugovora kojim bismo garantovali protok saobraćaja i time zapravo rekli da ćemo iz budžeta da pokrivamo eventualne gubitke koncesionara“, kazao je Dinkić i dodao da je Ministarstvo pre za to da se autoputevi grade iz klasičnih izvora finansiranja, a ne putem koncesije.

TENDER ZA „BOR“ SUTRA U FAJNENŠEL TAJMSU

Javni poziv za učešće u pretkvalifikacionom tenderu za RTB „Bor“ biće objavljen 11. jula u Fajnenšel tajmsu i u domaćim sredstvima informisanja, kazao je ministar. „Do 30. septembra je krajnji rok do kada će se znati ko je zainteresovan za ‘Bor’, a u zavisnosti od atraktivnosti prijavljenih kandidata, ići će se u dalje definisanje modela strateškog partnerstva sa državom“, kazao je Dinkić i najavio i druge tendere koji će biti raspisani do kraja jula. Tender za „Jat“ bi trebalo da bude objavljen do kraja jula, a rok za podnošenje ponuda će biti do kraja septembra ove godine. Do kraja ovog meseca trebalo bi da bude izabran i savetnik za inicijalnu javnu ponudu za „Telekom“. Ministar je najavio da će se promeniti model privatizacije „Galenike“ i da će se ići na njenu tendersku većinsku privatizaciju.

ZA NIS - ADEKVATNA CENA

Dinkić je izjavio da ostaje pri stavu da je gasni deo energetskog sporazuma sa Rusijom povoljan za Srbiju, a da je cena za NIS preniska. On je najavio da će insistirati da se dobije adekvatna cena za NIS u direktnim pregovorima sa Rusima nakon ratifikacije sporazuma u Skupštini Srbije, kao i da postoji ideja da on vodi te pregovore. Dinkić je ukazao da bi predmet pregovora trebalo da budu i investicije i cena za NIS, pošto ugovor ne precizira koja se tačno imovina prodaje i po kojoj ceni. On je istakao da bi ugovor mogao biti izmenjen tako što bi bio prihvatljiv za obe strane, pa bi Srbija preuzela deo investicija u NIS-u, a Rusi povećali cenu za udeo koji kupuju.

Dinkić je najavio i smanjenje carine na uvoz automobila, koja će od početka naredne godine biti prepolovljena, a u 2010. godini i ukinuta. Govoreći o planovima nove vlade za budžet, on je kazao da većina zemalja EU ima deficit u budžetu i da do kraja godine deficit ne bi trebalo da pređe 0,5 odsto bruto društvenog proizvoda. Jedno od načela vladajuće koalicije jeste da svake godine deficit bude manji od tri odsto BDP-a.

Dinkić je naveo da ga je premijer Mirko Cvetković ovlastio da, kao potpredsednik vlade, usmerava i koordiniše rad ekonomskih resora, saradnju s međunarodnim finansijskim institucijama i rad na infrastrukturnim projektima. On je objasnio da je ovlašćen i da vodi proces restrukturiranja i privatizacije javnih preduzeća, zajedno s predsednikom vlade, kao i da sprovede projekat sveobuhvatne reforme propisa.

Dinkić je naglasio da će početkom sledeće nedelje biti intenzivirani pregovori o strateškom partnerstvu „Zastave“ i „Fijata“ i istakao značaj te investicije za grad Kragujevac, jer će ona, pored investicije u samu fabriku, obuhvatiti ulaganja u putnu infrastrukturu i ekologiju, što bi trebalo da promeni „lični opis Kragujevca“.

Ministar je dodao da ta investicija podrazumeva i lociranje 15 proizvođača komponenti za automobile u narednih godinu dana. Dinkić je rekao da je još jedan svetski proizvođač automobila „poslao signal“ da je spreman da razmotri proizvodnju u Srbiji i da će o tome biti vođeni pregovori u drugoj polovini avgusta.

Na pitanje da li će politika otpuštanja radnika „Fijata“ u Italiji uticati na potpisivanje ugovora sa italijanskim proizvođačem, Dinkić je rekao da neće jer je razlika u zaradama „Fijatovih“ i naših radnika velika. Ministar je rekao da će „Fijat“ biti jedan od prvih korisnika uredbe koja predviđa podelu podsticajnih sredstava investitorima u oblasti informatike, autoindustrije i elektronike. Oni će za investicije od preko 200 miliona evra i zapošljavanje 1.000 ljudi dobiti bespovratna sredstva do 25 odsto ukupne investicije, kao i besplatno zemljište i komunalnu infrastrukturu, precizirao je. Podsticaji koje je dobio „Fijat“ za investiciju u Kragujevcu, kako je objasnio, biće omogućeni i ostalim kompanijama koje u Srbiji investiraju najmanje 200 miliona evra i zaposle 1.000 ljudi. Te olakšice neće biti trajne, odnosno biće obustavljene kad se proceni da su one obezbedile planirano smanjenje stope nezaposlenosti. Dinkić je najavio da će iduće nedelje predstavnici „Hajnekena“ posetiti jagodinsku pivaru i razgovarati o njenom preuzimanju, a da je nekoliko japanskih kompanija zainteresovano za ulaganja u Srbiji.

Dinkić je izjavio da su se za najveći investicioni projekat u turizmu Srbije, izgradnju turističkog kompleksa na Staroj planini, u pretkvalifikacionom postupku prijavila tri veoma ozbiljna ponuđača - firma iz Nemačke i Austrije i naš „Energoprojekt“, koji su spremni da ulože oko 250 miliona evra. Dinkić je dodao da će prioritet njegovog ministarstva u naredne četiri godine biti i modernizacija banja, koje neće biti privatizovane, već će biti napravljen model zajedničkog ulaganja. Taj model predviđa da parkovi, izvori i delovi za rehabilitaciju ostanu u državnom vlasništvu, a jedan deo banja daće se strateškim investitorima, koji će izgraditi moderne bazene i druge atraktivne sadržaje, rekao je Dinkić i dodao da bi jedna od prvih banja koja će ući u proces zajedničkog ulaganja trebalo da bude Banja Koviljača.

A sta da radimo sa lopovima kao sto si ti?

Nastavak na Glas javnosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.