Profit Agrobanke 1,3 mlrd. dinara

Izvor: B92, Tanjug, 02.Jan.2010, 18:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Profit Agrobanke 1,3 mlrd. dinara

Beograd -- Predsednik Izvršnog odbora Agrobanke Dušan Antonić kaže da je ta banka proteklu godinu završila sa profitom od oko 1,3 milijardi dinara.

Agrobanka u ovoj godini planira da poveća tržišno učešće na nivou Srbije od četiri odsto, rekao je Antonić i istakao da je posle velikog povlačenja depozita krajem 2008, Agrobanka u prošloj godini imala porast devizne štednje za oko 140 miliona evra, tako da je ona sada na nivou od preko 250 miliona evra.

>> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << />U 2009. godini znatno je povećan obim kreditnih plasmana Agrobanke, tako da je sada na nivou od oko 350 miliona evra, rekao je on, i precizirao da je u 2009. godini podneto 5.686 kreditnih zahteva za 49 milijardi dinara, a odobreno je 4.910 zahteva, vrednih 29,5 milijardi dinara.

Najveći deo kredita plasiran je realnom sektoru, a dominiraju krediti agroindustriji, primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a zatim i farmaceutskoj industriji, trgovini, konditorskoj proizvodnji, stanovništvu, rekao je Antonić.

On je istakao da je Agrobanka imala veliko učešće i u kreditiranju registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, a kroz vladin program subvencionisanih kredita plasirano je oko 25 miliona evra, i to najviše poljoprivredi i agroindustriji.

Antonić je naglasio da je u 2009. godini Agrobanka zabeležila značajan skok bilansne sume, koja je sa 39 milijardi dinara 2008. godine povećana na 58 milijardi dinara na kraju 2009. godine, odnosno za 48 odsto. On je izrazio očekivanje da će u ovoj godini bilansna suma Agrobanke porasti na 650 do 700 miliona evra.

Prema njegovim rečima, preko 100.000 računa koje firme i kompanije imaju u Agrobanci pokazuje da je ta banka vratila poverenje i da "privreda i gradjani imaju u Agrobanci iskrenog finansijskog saradnika".

"Planove za ovu godinu prilagodjavamo merama koje se predvidjaju sa aspekta makroekonomije i pokušavamo da nadjemo prostor da naši planovi budu što realniji", rekao je Antonić.

On je podsetio da se za ovu godinu planira dokapitalizacija banke u iznosu od oko 50 miliona evra. "Sačekaćemo konačne bilanse i sagledati ukupnu atmosferu na tržištu kapitala, pa ćemo se sa akcionarima saglasiti kolika da bude emisija akcija i koja će biti njena dinamika", precizirao je Antonić.

Predsednik IO Agrobanke podsetio je da se radi o akcionarskom društvu sa više od 5.000 akcionara, gde je pojedinačno najveći akcionar država sa 20 odsto, "a ima dosta akcija preko 'kastodi' računa, fizičkih lica, domaćih kompanija, tako da je 'Agrobanka' heterogeno akcionarsko društvo sa različitim interesima".

On je istakao da se u ovoj godini planira povećanje tržišnog učešća "jer činjenice pokazuju da druge banke koje su skupile značajna sredstva sa ovog područja, nisu reinvestirala u proizvodnom smislu već se više drže nekih lukrativnijih kreditnih modela, gde se na brzinu može izvući zarada".

Antonić je podsetio da je Agrobanka pre svega okrenuta poljoprivredi, koja ima dug proces proizvodnje i spor obrt, tako da banka planira da u 2010. godini pojača dugoročnu poziciju i obezbedi izvore za dugoročnije i jeftinije kredite.

Zbog toga je u ovoj godini neophodno obezbediti realan i stabilan kurs, rekao je on ističući da će u ovoj godini Agrobanka podržavati aktiviranje domaćih potencijala i komparativnih prednosti agrara, izvoz voća, oživljavanje stočarske i voćarske proizvodnje, uvodjenje novih tehnologija.

Antonić je istakao da će Agrobanka i u 2010. godini nastaviti da školuje stručni kadar kroz saradnju sa stranim bankama i razmenu iskustava, pre svega u domenu rizika plasmana u agrar.

Što se tiče ostalih planova u ovoj godini, Antonić je istakao da će na skupštini akcionara biti otvoreno pitanje širenja banke u zemlje u okruženju, a razmišlja se o svim opcijama - kupovini neke druge banke, osnivanju banke, otvaranju predstavništava.

Prema njegovim rečima, Agrobanka ima dobru saradnju sa Crnom Gorom, Republikom Srpskom, Makedonijom, Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, a analize će pokazati koji vid širenja je u najboljem interesu banke i njenih klijenata i akcionara.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.