Izvor: B92, 08.Apr.2010, 09:30 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Problem Hrvatske "nezasita država"
Zagreb -- Preskup rad i nezasita država su najveći razlozi što poslodavac u Hrvatskoj ne može da proizvede konkurentan proizvod, piše zagrebački "Jutarnji list".
"U trošak hrvatskih proizvoda i usluga uključeno je oko 200 različitih nameta, poput onih za vode, za šume, potom spomenička renta, doprinosi turističkoj zajednici i slično", navodi taj list.
Povod za tekst bila je izjava direktora "Atlantske plovidbe" Ante Jerkovića da je ta firma naručila >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << gradnju dva nova broda u Kini, uz komentar da su domaća brodogradilišta preskupa, što je izazvalo buru protesta hrvatskih brodograditelja.
"U Kini su brodovi koji su nama potrebni jeftiniji 60 odsto. Kad bi razlika u ceni bila 15 odsto, gradili bismo ih u Hrvatskoj", rekao je Jerković.
U nabrajanju nameta kojim su opterećeni hrvatski privrednici, "Jutarnji" posebno navodi članarinu Hrvatskoj privrednoj (gospodarskoj) komori (HGK).
"U svaki brod, sto, majicu, vagon, jogurt, papriku, hotelsko noćenje ili zrno pšenice proizvedene u Hrvatskoj, osim dela za plate, ugrađen je i trošak za subvenciju stambenih kredita zaposlenih HGK koji u toj birokratskoj instituciji ostvare povlasticu", navedeno je u tekstu.
Skup gas tera poslove iz Hrvatske
Pravi egzodus firmi preti hrvatskoj industriji, nakon što je gas od 1. aprila za velike potrošače poskupeo 20 posto, piše zagrebački Večernji list. Hrvatska ima skuplji gas za industriju nego zemlje u njenom okruženju, slede poskupljenja i ostalih energenata, a cena naftnih derivata uzastopno raste, preneo je list upozorenja stručnjaka.
Povlačenje dela proizvodnje iz Hrvatske u neku od susednih zemalja prva je najavila danska kompanija Hartman, koja svoje pogone ima u Koprivnici. Direktor Hartmana Boris Garaj kazao je da pod ovakvim uslovima ne mogu da proizvedu konkurentan proizvod za izvoz.
Druga firma koja će zatvoriti proizvodnju u Hrvatskoj je Zagorka, koja zapošljava 150 radnika i već 10 godina uspešno izvozi na tržište EU 80 posto svoje proizvodnje „keramičkih obloga za kamine" što iznosi pet miliona evra godišnje.
"Večernji list" prenosi i uporedne cene gasa u Hrvatskoj i zemljama u okruženju i dodaje da su ti podaci pokazali da "hrvatska industrija plaća uverljivo najskuplji gas, dvostruko skuplji od Slovenije".
Zanimljivo je, ističe list, da za razliku od Hrvatske, zemlje u okruženju imaju nižu cenu za industriju od privatnih domaćinstava.
