Izvor: KreditniCentar.rs, 28.Mar.2013, 02:51   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Privreda Srbije može da opstane samo uz upola niže kamate

Privreda bi mogla da se pokrene, ali samo pod uslovom da se firmama omoguće investicioni krediti s kamatom od dva do najviše pet odsto. Uz svaki skuplji zajam ulaganje nema smisla jer na otplatu kamata ode više novca nego što firma od investicije može da zaradi, tvrde sagovornici “Blica”.
Prosečna kamata na investicione kredite u Srbiji iznosi oko osam odsto. A kad preduzeća godinama plaćaju kamate iznad granice isplativosti, privreda pada u sve veću dubiozu. Kad kamata pređe >> Pročitaj celu vest na sajtu KreditniCentar.rs << pet odsto, privredniku se, kako kaže generalni direktor „Impol Sevala“, firme koja je na spisku naših neto izvoznika „ne piše dobro”.

- Loša je priča ulaziti u investiciju s visokim kamatama. Onaj ko to prihvati ne može dobro da radi jer će vrlo brzo doći u problem mogućnosti plaćanja dospelih rata. U našim uslovima, viša kamata bi mogla da se podnese, samo ako bi to bio neki izuzetno dobar biznis i profit. A takvih poslova u našoj privredi gotovo i da nema – navodi Tešić.
„Impol Seval“ ima, dodaje Tešić, korektne uslove kod banaka jer je veliki izvoznik i ima veliki promet. Postigli su čak nedavno, dodaje on, dogovor sa bankom o odobrenju pozajmice za obrtna sredstva, na koji plaća kamatu od oko četiri odsto.
Prema podacima Narodne banke Srbije, prosečna kamata na investicione kredite vezane za evro u februaru je iznosila 7,8 odsto, a na dinarske 18,45 odsto.
- I kako onda naše firme koje plaćaju tolike kamate da budu konkurentne onima iz okruženja koji plaćaju kamatu dva odsto? Morali bismo i mi da imamo slične uslove zaduživanja. Kod suseda se kamate za privredu kreću od dva do maksimalno šest odsto. Rok otplate treba da bude od 10 do 20 godina uz nekoliko godina grejsa da bi preduzeće moglo da živi. Naravno, to sve pod uslovom da kurs ostane stabilan, da ne pada po 10, 20 odsto godišnje – kaže za “Blic” Toplica Spasojević, vlasnik ITM grupe.
Kod nas, kako dodaje vlasnik ovog velikog srpskog uvoznika, i banke imaju obaveznu rezervu 25-30 odsto, a toliki im je otprilike i udeo nenaplativih potraživanja.
- Zasad su kod nas najbolji zajmovi Evropske investicione banke, s kamatom od tri do pet odsto. Ove godine su u EIB najavili da će za Srbiju odvojiti 600 miliona evra – kaže Spasojević.
Petrašin Jakovljević, direktor proizvođača posuđa „Metalac“, slaže se da kod nas nema dobrih kredita, ali ukazuje da nam nedostaju i dobre ideje.
- Nemamo dovoljno dobrih kreditnih linija za investicije, ali nema kod nas ni dobrih ideja, a te dve stvari jedna drugu prate – uveren je Jakovljević. Prema njegovim rečima, granica isplativosti za takav kredit je od dva do četiri odsto, uz minimalni rok otplate od 10 godina. Sve drugo je, prema njegovim rečima “teško i investicija ne može da iznese”.
Bankari, s druge strane, kažu da za sada nema mogućnosti da kamatne stope na komercijalne kredite budu niže. Nadaju se da će se prostor za to otvoriti početkom naredne godine.
Izvor: blic

Nastavak na KreditniCentar.rs...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta KreditniCentar.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta KreditniCentar.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.